摘要：Zemlje znanja su shvatile da u budućnost mogu samo razvijajući ljudski kapital i time povećavajući bogatstvo nacije. Ovakvo promišljanje zahtijevalo je pomak od tradicionalne ekonomske misli k ekonomiji znanja. Simbolično je ljudski kapital u teorijskim i empirijskim krugovima doživio kvantni skok kada je (1991) časopis Fortune objavio naslovnicu na kojoj je lijeva i desna strana ljudskog mozga. Da se u Hrvatskoj ne mora krenuti od početka kazuju rezultati istraživanja osječkih znanstvenika koji su, već od ranih osamdesetih pokazivali potrebu okretanja investicijskog procesa od uobičajenoga investiranja u fizički kapital prema investiranju u ljudski kapital jer je imao značajno veću stopu povrata a što je danas jedan od temeljnih postulata ekonomije znanja. Brojna su i druga istraživanja, pa i postignuća u Hrvatskoj na temu ljudskog kapitala ali su sva ta znanja povezana, eventualno na razini mreža ali ne i zajednica sa istim, razvojnim svrhama i instrumentima koji bi omogućili sagledavanje i razvoj ljudskog kapitala kao novog bogatstva nacije.
