摘要：Uvod Opće je poznato da razina kondicijske pripremljenosti ovisi o dobi, spolu, rasi, antropometrijskim mjerama (tjelesnoj težini i visini) te intenzitetu treninga ili vježbanja. Već desetljećima sportski znanstvenici pokušavaju pronaći pouzdane načine za njezino vrednovanje na raznim selektiranim populacijama. Kao rezultat tih istraživanja, danas postoje brojne metode za utvrđivanje stanja kondicijske pripremljenosti koje su se pokazale primjerene ili za opću populaciju ili za sportaše različite dobi. Popularan i praktičan način za procjenu kardiovaskularnih sposobnosti jest utvrđivanje indeksa frekvencije srca u oporavku (RHR) nakon različitih sub-maksimalnih optrećenja. Ove procjene temelje se na regresiji između RHR, intenziteta opterećenja i maksimalnog primitka kisika (VO2max). Ipak, vrlo malo znanstvenih istraživanja bilo je usmjereno na utvrđivanje: 1) utjecaja tjelesne težine i visine na pouzdanost i osjetljivost tih mjernih instrumenta i 2) na usporedbu koeficijenata pouzdanosti između testova. Kao posljedica toga, u praksi se izabiru i upotrebljavaju testovi bez odgovarajućih kriterija. Cilj je ove studije istražiti navedene aspekte utvrđivanjem stanja kondicijske pripremljenosti 30 studenata primjenom tri slična testa – step test na klupici visine 30 cm, step test na klupici visine 40 cm i čučnjevi. Metode Ispitanici su dobi 20,3±,2 godine, tjelesne težine 64,0±2,0 kg i visine 173,4±,9 centimetara. Svi ispitanici bili su prosječni studenti tjelesnog odgoja koji se nisu aktivno bavili sportom. Koeficijenti pouzdanosti za sve mjerne instrumente utvrđeni su formulom Thomasa i Nelsona (2001) u kojoj MSs predstavlja aritmetičku sredinu kvadrata rezultata ispitanika (varijanca pravih rezultata), a MSE aritmetičku sredinu kvadrata pogreške (varijanca pogreške ili standardna pogreška mjerenja). Sve MS vrijednosti (sume kvadrata rezultata ili zajedničke varijance rezultata) dobivene su analizom varijance (ANOVA) za svaki paralelni test. Razina značajnosti za sve testove postavljena je na razinu od 0,05. Za obradu podataka korišten je program SPSS 10 za Windowse (SPSS Inc, Chicago, IL, USA). Rezultati i rasprava Rezultati istraživanja pokazali su da su pouzdanost i objektivnost ispitivana tri testa statistički značajno različiti. Normaliziranjem rezultata s koeficijentom tjelesne težine povećala bi se i pouzdanost i osjetljivost mjernih instrumenata. Uzimajući u obzir sve faktore koji utječu na pouzdanost i osjetljivost mjernih instrumenata, pokazalo se da je najbolji od testiranih testova step test na klupici visine 30 cm. Ovi rezultati ukazuju na činjenicu da bi se relativni indeks frekvencije srca u oporavku RHR (normaliziran tjelesnom težinom ispitanika) trebao u budućnosti koristiti za utvrđivanje kardiovaskularne sposobnosti ispitanika, osobito u populacijskim mjerenjima.
