摘要：Uvod Znanstvena istraživanja na populaciji sportaša s invalidnošću gotovo se i ne provode u većini država uključujući i Mađarsku. Istraživanja provedena u prošlosti pokazala su da je teorija postignuća iznimno korisna u proučavanju usmjerenosti prema zadatku i ego-orijentacije kao i motivacijske klime kod sportaša s invalidnošću. Navedene vrijednosti utvrđene su u ovom istraživanju na populaciji osoba s fizičkom invalidnošću i oštećenjima vida, kao i na populaciji zdravih sportaša. Uvidom u dosadašnja istraživanja postavljene su sljedeće hipoteze istraživanja: 1) sportaši s fizičkom i vidnom invalidnošću ne razlikuju se u motivaciji od zdravih sportaša, 2) rezultati dobiveni istraživanjem u Mađarskoj neće se razlikovati od onih dobivenih u sličnim istraživanjima u ostalim zemljama i 3) ciljna orijentacija mađarskih sportaša s invalidnošću je primarno fokusirana na zadatak i vještinu, što zajednički doprinosi optimalnom stanju za postignuće cilja. Metode Vrhunski sportaši s invalidnošću selekcionirani su za ovo istraživanje uz pomoć Mađarskog paralimpijskog odbora (ukupno 59 ispitanika, 13 žena i 46 muškaraca, prosječne dobi obi od 32,9 godina, SD = 8,7). Sportaši s invalidnošću iz individualnih sportova trenirali su 4 do 5 puta tjedno u trajanju od 1,5 do 2 sata, dok su oni iz ekipnih sportova trenirali 3 puta tjedno u trajanju od 2 sata i svi su sudjelovali u domaćim i međunarodnim natjecanjima organiziranima u centralnoj Europi. Zdravi sportaši selektirani su iz populacije studenata koji su redovito trenirali i natjecali se. Od ukupno 58 ispitanika, 35 su bile žene, 23 muškarci, prosječne dobi od 22,4 godine (SD = 2,3) i svi su redovito trenirali najmanje tri puta tjedno u trajanju od najmanje 2 sata. Za prikupljanje podataka korištena su 2 upitnika: 1) upitnik o usmjerenosti prema zadatku i ego orijentaciji u sportu (TEOSQ – 13 čestica; ocjenjivanje na ljestvici Likertova tipa) i 2) upitnik o samoopaženoj motivacijskoj klimi u sportu (PMCSQ – 21 čestica, ocjenjivanje na ljestvici Likertova tipa) koji mjere usmjerenost ili na vještinu ili na uspjeh. Sportaši s invalidnošću ispunjavali su upitnik prije treninga u njihovom uobičajenom sportskom okruženju. Zdravi sportaši ispunili su upitnik za vrijeme ugovorenog seminara. Za analizu dobivenih podataka korištena je multivarijatna analiza varijance (MANOVA), a ispitanici su podijeljeni u grupe po spolu (muškarci i žene) i po tjelesnim karakteristikama (sportaši s invalidnošću i zdravi sportaši). Četiri zavisne varijable bile su: usmjerenost prema zadatku, ego orijentacija, klima orijentirana na vještinu i klima usmjerena na uspjeh, rezultat. Rezultati MANOVOM su dobivene razlike između muških i ženskih grupa (Wilks’ Lambda = .885, F (4, 110) =3.58, p Rasprava Rezultati ovog istraživanja potvrđuju dosadašnje spoznaje i pokazuju da je razliku između sportaša s invalidnošću i zdravih sportaša moguće zamijetiti samo u klimi usmjerenoj prema vještini, pri čemu sportaši s invalidnošću postižu više vrijednosti u testu. Ti rezultati potvrđuju prvu hipotezu studije. Nepostojanje razlika u varijablama usmjerenost prema zadatku i ego-orijentacija između sportaša s fizičkom i vidnom invalidnošću i zdravih sportaša u skladu su s rezultatima prethodnih istraživanja i potvrđuju drugu hipotezu provedene studije. Ipak, potrebno je naglasiti da su u ovoj studiji uspoređivane grupe sportaša bile podjednake što se tiče trenažnog volumena, ali ne i natjecateljske razine. Naime, većina studenata sportaša, sudionika istraživanju, ne mogu se smatrati vrhunskim sportašima. Navedene razlike mogle su utjecati na dobivene rezultate istraživanja iako su oni u suglasnosti s rezultatima dobivenim u dosadašnjih istraživanjima. Dobiveni rezultati potvrđuju i treću postavljenu hipotezu. Percepcija klime usmjerene na usavršavanje zahtjevnih vještina zabilježena kod sportaša s invalidnošću je korisna u sportskom ponašanju za spoznavanje sebe i svojeg emocionalnog stanja. Mađarski sportaši s invalidnošću pokazali su "zdraviji" motivacijski profil u odnosu na zdrave sportaše na temelju orijentacije prema vještini. Zabilježene razlike između spolova u percepciji motivacijske klime ne može se povezati s prethodnim istraživanjima i zbog toga ih je vrlo teško interpretirati. Najvjerojatniji razlog za postojanje zabilježenih razlika mogao bi biti u kulturološkim specifičnostima Mađarske. Ipak, ovu pretpostavku potrebno je izravno provjeriti u budućim znanstvenim istraživanjima.
