标题：ISTRAŽIVANJE POVEZANOSTI PERCEPTIVNO-MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI I AKADEMSKOG USPJEHA UČENIKA PETOG RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE TE USPOREDBA DOBIVENIH VRIJEDNOSTI S OSERETSKYJEVOMSKALOM MOTORIČKOG RAZVOJA
摘要：Uvod Dijete je složeno biće i njegov je identitet više no jednostavna suma različitih dijelova. Drugim riječima, opći trend razvoja uključuje sve aspekte dječjeg bivanja i djelovanja: perceptivno/motoričke sposobnosti, afektivni i kognitivni razvoj evoluiraju zajedno. Stoga, pri dizajniranju i planiranju programa učenja, osnovno je poznavati razvojne osobitosti djeteta, osobito dinamiku razvoja perceptivno-motoričkih sposobnosti u djetinjstvu. Oseretsky, navodi različite faktore perceptivno-motoričkog razvoja kod djece u dobi od 6 do 14 godina. Pokazao je da razvoj tih faktora utječe na razvoj motoričkih vještina u djece. Također je osmislio i validirao test koji se široko koristio kao standard mjerenja dječjeg perceptivno-motoričkog razvoja (Sloan, 1955; Bailer, 1973). Uzevši u obzir činjenicu da je razvoj u djetinjstvu primarno senzorno-motorički, programi nastave tjelesnog odgoja u školama mogli bi imati ključnu ulogu u razvoju tih sposobnosti. Kako bi se stvorili odgovarajući preduvjeti potrebni za razvoj motoričkih sposobnosti, programi u okviru kojih bi naglasak bio postavljen na razvoj perceptivno-motoričkih sposobnosti mogli bi biti od pomoći i za razvoj drugih kapaciteta, npr. kognitivnih i afektivnih. Sukladno tome, činilo se potrebnim proučiti različite aspekte perceptivno-motoričkih sposobnosti djevojčica petog razreda osnovne škole. Točnije, svrha ovog rada bila je ispitati perceptivno-motoričke sposobnosti učenica petog razreda četiriju edukacijskih regija u Ahwazu (Iran). Drugi je cilj istraživanja bio proučiti povezanost perceptivno-motoričkih sposobnosti učenica s njihovim akademskim uspjehom. Oseretskyjeva skala profila razvojnih normi također je korištena kao kriterij s kojim su se uspoređivale vrijednosti dobivenih perceptivno-motoričkih sposobnosti učenica. Metode rada Ispitanici. Od ciljane populacije odabrano je prvo 400 učenica petog razreda iz četiriju edukacijskih regija u Ahwazu, Iran. Potom je odabrano po 100 učenica raspoređenih po slučaju činilo subuzorak za svaku regiju. Instrumenti i varijable. Kako bi se izmjerio stupanj perceptivno-motoričkog razvoja djevojčica primijenjena je Oseretskyjeva skala (PMA) koju čini šest subskala: statička i dinamička koordinacije, dinamička manualna koordinacija, brzina pokreta te sinkroni i asinkroni voljni pokreti. Pouzdanost i valjanost ove skale pokazale su se dobrima; dobivene su vrijednosti korelacija r=0.99 i r=0.88 (Sloan, 1955; Bailer, 1973), a oba su koeficijenta značajna uz p Rezultati Rezultati analize kovarijance pokazuju statistički značajnu razliku rezultata na PMA skali kod djevojčica iz različitih edukacijskih regija. Tukeyjevim post-hoc testom utvrđeno je da se perceptivno-motoričke sposobnosti učenica u regiji 2 statistički značajno razlikuju od djevojčica u regiji 1, 3 i 4, i to na razini opće statičke i dinamičke koordinacije, dinamičke manualne koordinacije, brzine pokreta, sinkronih i asinkronih voljnih pokreta te s obzirom na ukupni PMA rezultat. Rezultati pokazuju da perceptivno-motoričke sposobnosti statistički značajno pozitivno koreliraju s akademskim uspjehom djevojčica petih razreda u svim regijama. Nije dobivena statistički značajna razlika u akademskom uspjehu djevojčica petih razreda iz različitih regija (F=0.52, P=0.67). Osim toga, postotni rangovi ispitanica uspoređeni su s normama prema Oseretskyjevoj skali motori-čkog razvoja. Rezultati usporedbe pokazali su da je samo 54 % ispitanica bilo rangirano iznad vrijed-nosti od 50 %. Rasprava Na temelju rezultata ovog istraživanja čini se da programi tjelesnog odgoja u drugoj edukacijskoj regiji pružaju više mogućnosti učenicama za razvoj perceptivno-motoričkih sposobnosti. Prema tim rezultatima moguće je naglasiti činjenicu da, ukoliko i ostale regije razviju i izmijene vlastite programe tjelesnog odgoja, učenici mogu dobiti šansu za povećanje svojih perceptivno-motoričkih sposobnosti kroz djelovanje u okviru sporta i tjelesnog vježbanja. Rezultati ovog istraživanja također pokazuju značajnu i pozitivnu korelaciju perceptivno-motoričkih sposobnosti i akademskog uspjeha na razini cijelog uzorka. Drugim riječima, poduzimajući neke korake za poboljšanje i obogaćivanje edukacijskih programa vježbanja u školama, moguće je stvoriti odgovarajuće uvjete i za kognitivni razvoj učenika. Usporedba rangova perceptivno-motoričkih sposobnosti učenica sa profilima normi prema Oseretskyjevoj skali pokazalo se da je samo 50 posto učenica iznad medijana (rang 50). Dobiveni rezultati i nalazi ostalih istraživanja indiciraju pozitivnu povezanost motoričke aktivnosti i razvoja kognitivnih sposobnosti. Stoga bi bilo nužno da škole ulažu veći napor kako bi obogatile i poboljšale svoje programe tjelesnog odgoja te da više pažnje posvete razvoju perceptivo-motoričkih sposobnosti učenika. Dobiveni rezultati potvrđuju nalaze Bratta (1982), Fallaha (1991), Greena (1990) i Gonzalesa (2003). Svi ti nalazi zajedno ukazuju na potrebu za nastavkom rada na razvoju perceptivno-motoričkih sposobnosti u školskoj dobi. Pripremajući odgovarajuće uvjete za razvoj i nadogradnju perceptivno-motoričkih sposobnosti učenika, moguće je posredno djelovati i na poboljšanje njihovih akademskih postignuća.
