摘要:Ovaj se članak bavi istraživanjem sportskog tržišta usluga u Sloveniji, isključujući sustav edukacije, temeljen na analizama nekoliko izvora javnih podataka: strukturi prihoda sportskih organizacija koje uključuju uzorak od 8092 organizacije te potrošnji građana na sport procijenjenih pomoću reprezentativnog uzorka ispitanika, kao i na javnoj potrošnji na sport prema izvještajima o realizaciji nacionalnih sportskih programa u Sloveniji. Rezultati istraživanja pokazuju da je ukupna potrošnja na sport u Sloveniji tijekom istraživačke 2005. godine bila 1,93% BDP-a. U strukturi potrošnje najveći dio od 85% ukupne potrošnje pokriven je privatnim novcem (tvrtke, kućanstva), dok se javnim novcem (državni proračun, lokalne zajednice, lutrija, fondacije Europske unije) pokriva nešto manje od 15%. Ukupna potrošnja konstantno se povećavala tijekom godina sve do 2005. Zbog sve jačeg ekonomskog rasta u Sloveniji. Ipak, ukupna financijska potrošnja na sport zaostaje za povećanjem u potrošnji građana na takozvanu industriju slobodnog vremena što je rezultiralo smanjenjem sportskog tržišta unutar cjelokupne industrije. Prosječno slovensko kućanstvo troši 2,88% obiteljskog budžeta na sport, što iznosi 496 eura godišnje. Dvije trećine tih fondova troši se na sportske proizvode, a jedna trećina na sportske usluge. Sve više i više sportskih usluga nudi se u okvirima privatnog sektora, iako nevladini sportski sektor tvori 70,6% ukupnih primanja sportskih organizacija. Ukoliko se nešto ne promijeni, slabosti slovenskog tržišta sportskim uslugama mogle bi postati ozbiljna prepreka daljnjem uspješnom razvoju sporta. Stoga su u posljednjem dijelu članka predstavljene neke protumjere za unapređenje i formiranje novih sportskih usluga.