摘要:U radu je prikazan dio rezultata pilot istraživanja kockanja adolescenata iz Grada Zagreba. Istraživanje je provedeno tijekom ožujka 2010. godine u tri zagrebačke srednje škole: (1) III. gimnazija, (2) III. ekonomska škola, te (3) Škola za cestovni promet. Ukupno je sudjelovao 261 učenik (M=58,2%, Ž=41,8%) od prvog do završnog razreda svojeg srednjoškolskog obrazovanja. Raspon dobi ispitanika kreće se od 13 do 19 godina (Mdob=16,51; SDdob=1,15). Cilj ovog rada je utvrditi doprinos psihopatskih osobina ličnosti, te rizičnog i delinkventnog ponašanja u objašnjenju rizičnosti kockanja. U istraživanju su korišteni (1) Upitnik o osnovnim sociodemografskim obilježjima, (2) South Oaks skala kockanja - verzija za adolescente (South Oaks Gambling Screen - SOGS-RA; Winters, Stinchfield i Fulkerson, 1993), (3) Inventar psihopatskih osobina mladih (Andershed, Kerr, Stattin i Levander, 2002) te (4) Upitnik samoiskaza rizičnog i delinkventnog ponašanja (Ručević, Ajduković i Šincek, 2009). Hijerarhijska regresijska analiza provedena je samo na uzorku mladića (N=150) budući da djevojke nisu značajno zastupljene u skupini rizičnih/problematičnih kockara. Rezultati pokazuju kako su najbolji prediktori rizičnosti kockanja mladića krađe i razbojništva, te rizična spolna ponašanja, odnosno da se drugim rizičnim ponašanjem dobro može objasniti rizičnost kockanja. Zanimljivo je da faktor Impulzivnost-Neodgovornost prestaje biti značajan prediktor kada se u model uvrsti ponašajni aspekt tj. rizična/delinkventna ponašanja. Ovakvi su nalazi u skladu s inozemnim istraživanjima koja govore u prilog tezi da kockanje, iako po svojim obilježjima specifično ponašanje, ne trebamo promatrati isključivo zasebno, već kao dio „sindroma problematičnog ponašanja“.