期刊名称：Libellarium : Journal for the history of writing, books, and memory institutions
印刷版ISSN：1846-8527
电子版ISSN：1846-9213
出版年度：2009
卷号：1
期号：1
页码：93-110
出版社：Department of Library and Information Science
摘要：Povijest tiskarstva, nakladništva i knjižarstva Bjelovarsko-bilogorske županije nije dovoljno istražena i vrednovana. Nekoliko stručnih radova o toj temi ne donosi iscrpan i sustavan pregled, kao niti obrazloženje uloge periodičkih publikacija, posebice časopisa i novina, u cjelokupnom razvoju grada Bjelovara i županije. Posebno je čudno što se vrlo malo pisalo o prvim bjelovarskim novinama — „Tjedniku bjelovarsko-križevačkom”. Rad donosi pregled činjenica vezanih uz početak izlaženja lista, sastav uredništva i glavne urednike, sadržaj lista, publicističke žanrove, rubrike, nakladu, distribuciju, popularizaciju i grafički dizajn. S obzirom na raspon tema, ukupnost zbivanja i širok dijapazon društvenog života koji je list pratio, pokušava se objasniti njegov utjecaj na razvoj pismenosti i kulturu čitanja, kao i ulogu u kulturnom, prosvjetnom i političkom životu grada i regije s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Poticaj pisanju rada jest i činjenica da je „Tjednik bjelovarsko-križevački”, u nedostatku izvorne građe, važan izvor za istraživanje lokalne povijesti. Glavni izvor za proučavanje bili su primjerci „Tjednika”, čija su cijela godišta sačuvana u NSK-u. Konzultirani su bibliografski izvori i građa koja govori o razvoju tiskarstva i periodičkih publikacija. Teorijska polazišta bili su radovi Josipa Horvata, Božidara Novaka, Srećka Lipovčana, Ivanke Kuić, Ive Perića, Vjekoslava Maštrovića i dr. U radu su korištene povijesna i komparativna metoda, metoda kompilacije, metoda deskripcije, analiza i sinteza. Prve pokrajinske tjednike obično su izdavali lokalni tiskari u središtima županija. Golem pomak u razvoju nakladništva i tiskarstva u Bjelovaru napravio je Adolf Kolesar, koji je svoju tiskaru osnovao 1885. godine. Uskoro kreće i s izdavanjem prvih novina pod nazivom „Tjednik bjelovarsko-križevački: list za pouku, gospodarstvo, društveni i javni život”. Prvi broj „Tjednika” izišao je 1. studenoga 1890. godine i predstavlja početak razvoja periodike u Bjelovaru i županiji. Adolf Kolesar dao je tehničku osnovu za početak novinskog nakladništva u Bjelovaru, a najveći utjecaj na sadržaj „Tjednika” imali su dugogodišnji članovi uredništva i uvodničari profesor Gustav Fleischer te odvjetnik i političar Milan Rojc. U dosadašnjim radovima uglavnom se ističe da je „Tjednik” bio među najboljim pokrajinskim glasilima svoga vremena. List u početku donosi samo vijesti, novosti, zanimljivosti, pouku, kritiku, pripovijetke, sport i oglase, u želji da obuhvati cijelu Bjelovarsko-križevačku županiju i bez posebnih političkih ambicija. No mijenjajući vlasnika i uredništvo, list od 1907. izlazi kao političko glasilo Hrvatsko-srpske koalicije, te se veća pažnja pridaje državnim, političkim, komunalnim, socijalnim i gospodarskim problemima županije. Zadnji broj lista izašao je 30. kolovoza 1919. i nakon toga mijenja naziv u „Demokratski glas”, postajući glasilom Jugoslavenske demokratske stranke. Godine 1924. list ponovno vraća stari naziv „Tjednik”, ali je opstao vrlo kratko vrijeme. Ograničenja pri istraživanju odnose se na otežanu dostupnost građe jer je „Tjednik” u Državnom arhivu i Gradskom muzeju Bjelovar sačuvan tek fragmentarno, dok Narodna knjižnica „Petar Preradović” u Bjelovaru ne posjeduje niti jedan primjerak lista. Također se pojavio i problem pouzdanosti podataka navedenih u literaturi, koji su mjestimice bili nepotpuni ili tek djelomice točni. Cilj je rada pridonijeti rasvjetljavanju uloge „Tjednika” sa sociološko-politološkog te informacijsko-komunikacijskog aspekta. Uvid u sadržaj „Tjednika” koji rad donosi olakšat će daljnja istraživanja povijesti grada i županije.
