摘要：Iako organi i tkiva invadirani ehinokokima nisu neposredno štetni za zdravlje ljudi, posredno mogu biti veoma opasni. Ljudi se najčešće invadiraju hranom ili vodom koja je zagađena fekalijama pasa koje sadržavaju zrele proglotide tenije Echinococcus granulosus. Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo broj oboljelih ljudi u posljejdnjih desetak godina raste tako da je 1994. godine registrirano 11 oboljelih, a 2002. godine oboljele su 32 osobe. U pogledu izravnih šteta što ih uzrokuje ehinokokoza, prema podacima iz 1997. godine zbog ehinokokoznih promjena odbačeno je u Hrvatskoj više od 400 tona jetre i pluća zaklanih životinja. Prema izvješću Uprave za veterinarstvo Republike Hrvatske za 1998 godinu pri veterinarsko-sanitarnom pregledu životinja za klanje ehinokokoza je utvrđena u ukupno 55699 svinja, 521 praseta, 366 goveda, 20 teladi i 29 ovaca i koza. Tijekom 2001. godine utvrđena je u 624 goveda, 10 teladi, 53 526 svinja, 1567 prasadi, 71 ovci i kozi te u 53 janjadi. Među mjerama za suzbijanje ehinokokoze valja istaknuti kontrolu pasa lutalica i obveznu dehelmintizaciju, zabranu uvođenja i držanja pasa u klaonici, higijensku dispoziciju konfisciranih organa i otpadaka i temeljitu pretragu organa na ehinokoke. Zbog potencijalne opasnosti širenja ehinokokoze pri klanju svinja, ovaca i koza za vlastite potrebe, naročito u tzv. ehinokokoznim distriktima, potrebno je uvođenje obveznog veterinarsko-sanitarnog pregleda svih životinja za klanje i mesa.
