摘要：Sažetak Različita su znanstvena istraživanja pokazala da meso preživača ima povoljan masnokiselinski sastav te omjer ω-6/ω-3 ispod 4,0 zbog manjeg udjela linolne i relativno visokog sadržaja ω-3 polinezasićenih masnih kiselina, osobito linolenske. Cilj ovoga rada je proučiti istraživanja mogućnosti modeliranja masnokiselinskog sastava janjećeg mesa hranidbom. Hranidbom janjadi ili njihovih majki prije odbića moguće je modelirati masnokiselinski sastav i njihov omjer u tkivima janjadi. Brojna su istraživanja pokazala da napasivanje janjadi na paši povećava sadržaj ω-3 masnih kiselina, osobito eikozapentaenske i dokozaheksaenske u m. longissimus thoracis-u i m. semimembranosus-u. Dodatak 10% lanenoga ulja u obrocima janjadi značajno je povećao sadržaj linolenske kiseline u m. longissimus lumborum-u (za 4,5 puta), dok je dodatak ribljega ulja stimulirao skladištenje međumišićne masnoće plećke, buta i abdomena. Masnokiselinski sastav međumišićne masti i potkožnoga masnog tkiva sisajuće janjadi pod utjecajem je sadržaja masnih kiselina u mlijeku majke te ovisi o držanju i hranidbi majke. Jedna od prednosti u hranidbi janjadi je i dodatak izvora linolne kiseline te izvora linolenske kiseline u kombinaciji s ribljim uljem, pri čemu dolazi do značajnog povećanja sadržaja konjugirane linolne kiseline (CLA) u različitim tkivima. Iz navedenih podataka vidljivo je da se hranidbom može modelirati masnokiselinski sastav janjećeg mesa s ciljem smanjenja sadržaja zasićenih masnih kiselina te povećanja sadržaja polinezasićenih masnih kiselina u masnom i mišićnom tkivu janjadi.
