摘要：Među najvažnije pasmine ovaca koje se u Hrvatskoj koriste za proizvodnju mlijeka spadaju paška, bračka, creska i istarska ovca, travnička pramenka, različiti križanci te, u posljednje vrijeme, istočnofrizijska ovca. Svrha ovog istraživanja je utvrditi utjecaj pasmine na dužinu laktacije i ukupnu proizvodnju mlijeka u laktaciji kao i prosječne udjele masti i bjelančevina, bitnih sastojaka u proizvodnji sira. Najdužu laktaciju (213 dana) imala je istočnofrizijska ovca, dok su najveću ukupnu proizvodnju mlijeka u laktaciji (294 kg), te najveću proizvodnju mliječne masti (13,38 kg) i bjelančevina (11,88 kg), imale križanke (creska ovca x istočnofrizijska x awassi). Međutim, najveći udjeli mliječne masti (8,12 te 7,81%) i bjelančevina (6,36 te 6,26%) utvrđeni su u mlijeku istarskih te paških ovaca. Najduže razdoblje mužnje (145 dana) i najkraće razdoblje sisanja (28 dana) utvrđeno je u paških ovaca, dok je najduže razdoblje sisanja utvrđeno u istarske (78 dana) i istočnofrizijske (74 dana) ovce. Najmanje mlijeka u sisnom razdoblju (17,46 kg ili 13,38%) posisala je paška janjad, a najviše istočnofrizijska (111,18 kg ili 39,39%) i istarska (94,3 kg ili 42,95%) janjad.
