摘要：Svrha istraživanja bila je utvrditi utjecaj stada (A i B), stadija laktacije (0 - 60. dan; 61. - 150. dan i 151. do zasušenja) i redoslijeda laktacije (I., II., III., IV. i ostale) na dnevnu količinu, kemijski sastav, fizikalne osobine i higijensku kvalitetu mlijeka istočnofrizijskih ovaca. Istraživanja su provedena tijekom 2004. i 2005. godine na uzorku od 100 ovaca. Uzorci mlijeka jutarnje I večernje mužnje uzimani su svakih 30 dana tijekom laktacije nakon odbića janjadi. Fizikalno-kemijski sastav i higijenska kvaliteta mlijeka određeni su referentnim i standardnim metodama. Dobiveni podatci statistički su obrađeni u PROC ANOVA, SAS programu. Istočnofrizijske ovce su za prosječnog trajanja laktacije od 217 dana proizvele prosječno 1 040 mL mlijeka / dan. Utvrđen je značajan (P < 0,01) utjecaj stada na dnevnu količinu mlijeka, količinu proteina, suhe tvari bez masti, točku ledišta i pH vrijednost mlijeka. Stadij laktacije imao je značajan (P < 0,001) utjecaj na sve istraživane parametre osim na log broj somatskih stanica. Najveće količine mliječne masti (6,53 %), proteina (5,44 %), suhe tvari (17,45 %) i suhe tvari bez masti (10,98 %) utvrđene su krajem stadija laktacije, dok je količina laktoze (4,61 %) bila najmanja. Također su utvrđeni značajni (P < 0,05) koeficijenti korelacija između dnevne količine mlijeka i: količine suhe tvari (-0,46), mliječne masti (-0,51), proteina (-0,39), laktoze (0,51), suhe tvari bez masti (-0,28) i pH vrijednosti (0,14). Iz rezultata istraživanja može se zaključiti da su stado, stadij i redoslijed laktacije značajno utjecali na većinu istraživanih parametara.
