摘要：Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine, stadija i redoslijeda laktacije te sezone jarenja na proizvodnju i sastav kozjeg mlijeka. Ukupno je, od 3702 alpske i 411 sanskih koza uzgajanih u Hrvatskoj, prikupljeno 25255 podataka dnevnih kontrola mliječnosti te 25065 podataka prosječnog udjela mliječne masti, zatim 25382 podatka o sadržaju bjelančevina, kao i 24810 podataka o sadržaju laktoze. Analizirani podaci prikupljeni su u približno jednakim mjesečnim razmacima tijekom 2006. godine. Sanske koze su ostvarile značajno (P<0,01) veću laktacijsku i dnevnu proizvodnju mlijeka (720 kg i 2,63 kg/dan) nego alpske koze (577 kg i 2,08 kg/dan). Udjel bjelančevina i laktoze u mlijeku istraživanih pasmina bio je podjednak, dok je mlijeko alpskih koza sadržavalo značajno (P<0,05) više masti (3,47%) u odnosu na mlijeko sanskih koza (3,25%). Statističkom analizom podataka utvrđen je značajan utjecaj stadija i redoslijeda laktacije te sezone jarenja na gotovo sve analizirane pokazatelje. S odmicanjem laktacije prosječna dnevna proizvodnja mlijeka se smanjivala, uz smanjenje udjela laktoze, dok se udjel bjelančevina povećavao. Najniži udjel mliječne masti je utvrđen sredinom laktacije, dok je njegov najviši postotak utvrđen u posljednjem stadiju laktacije. Ukupna laktacijska i dnevna proizvodnja mlijeka imale su konstantan rast od prve do četvrte laktacije. Koze ojarene tijekom zimske sezone (prosinac-veljača) imale su bolje mliječne odlike (dužu laktaciju, veću proizvodnju mlijeka, viši udjel mliječne masti) nego koze ojarene u proljeće. U svrhu poboljšanja proizvodnih odlika životinja, uzgajivači koza bi trebali primjenjivati raniji pripust uz odgovarajuće uzgojne postupke.
关键词：alpina; sanska; laktacija; redoslijed laktacije; sezona jarenja
