摘要：Određivanje koncentracije ureje u mlijeku koristan je pokazatelj opskrbljenosti organizma proteinima, kao i odnosa energije i proteina u obroku preživača, tako da nalazi sve veću praktičnu primjenu. Na koncentraciju ureje u ovčjem mlijeku osim hranidbe utječe niz čimbenika, kao što su: pasmina, stadij i redoslijed laktacije, tjelesna masa, dnevna proizvodnja i kemijski sastav mlijeka, broj somatskih stanica, sezona, mužnja i drugo. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine ovaca (krčka i istočnofrizijska), stadija laktacije (početak, sredina i kraj) i tri stada na koncentraciju ureje u mlijeku tijekom laktacije. Za svaku pasminu utvrđena je dnevna količina mlijeka, udio proteina i koncentracija ureje u mlijeku. Statistička obrada podataka izvršena je primjenom procedure General Linear Models, programskog sustava SAS (1999.). Pasmina ovaca značajno (0,001) je utjecala na dnevnu količinu mlijeka, udio proteina i koncentraciju ureje u mlijeku. Istočnofrizijske ovce proizvele u prosjeku gotovo dvostruko veću prosječnu dnevnu količinu mlijeka (1070 mL) u odnosu na krčke ovce (588 mL). Udio proteina i koncentracija ureje u mlijeku krčkih ovaca bili su veći (5,99 % i 35,97 mg/100 mL) nego u mlijeku istočnofrizijskih ovaca (5,12 % i 33,31 mg/100 mL). Za obje pasmine ovaca utvrđen je značajan utjecaj stadija laktacije na dnevnu količinu mlijeka (P<0,001), odnosno na koncentraciju ureje u mlijeku krčkih (P<0,001) te udio proteina u mlijeku istočnofrizijskih ovaca (P<0,001). Stado je imalo značajan utjecaj na dnevnu količinu mlijeka (P<0,001) i koncentraciju ureje u mlijeku (P<0,05). Određivanje koncentracije ureje u ovčjem mlijeku trebalo bi sustavno provoditi i u RH, kako bi se utvrdile standardne fiziološke vrijednosti karakteristične za pojedinu pasminu ovaca, u cilju procjene izbalansiranosti obroka energijom i proteinima.
