摘要：U ovom istraživanju uspoređene su četiri različite sheme AT kontrole mliječnosti s ciljem utvrđivanja optimalne sa stajališta točnosti procjene količine i sastava mlijeka krava u standardnoj laktaciji te jednostavnosti njihove primjene u praksi. Analizirani su podaci prikupljeni u razdoblju od studenoga 2004. do studenoga 2006. na petnaest obiteljskih gospodarstava na području RH sukladno A4 metodi od strane kontrolnih asistenata Hrvatskoga stočarskog centra, odnosno pri svakoj mužnji u kontrolnom danu mjerena je količina mlijeka te je za analizu sastava odmjeren uzorak. Tijekom istraživanja mjerenja su provedena na ukupno 769 krava, od kojih je 59% pripadalo holstein, dok su ostala grla bila simentalske pasmine. Za procjenu dnevne količine mlijeka, količine mliječne masti i bjelančevina korištene su dvije metode: M I. = linearna regresija dnevnih na parcijalne vrijednosti uz uvažavanje utjecaja intervala između uzastopnih mužnji; te M II. = jednostavno udvostručavanje parcijalnih vrijednosti. Za procjenu laktacijskih vrijednosti korištena je Test intervalna metoda (TIM). Kao kriteriji evaluacije uspoređenih shema za procjenu količine i sastava mlijeka u standardnoj laktaciji korišteni su koeficijent korelacije te razlika između procijenjenih i stvarnih vrijednosti. Shema S II., odnosno upotreba prvo jutarnjeg, zatim večernjeg zapisa na kontrolni dan, u slučaju jednostavne duplikacije parcijalnih mjerenja, pokazala se kao shema s najvišom točnošću procjene. Neovisno o shemi kontrole, upotreba metode M I. pri procjeni dnevnih vrijednosti rezultirala je visokom točnošću te niskom pristranošću procjene kako količine mlijeka, tako i količine mliječne masti i bjelančevina u standardnoj laktaciji. Dobiveni rezultati upućuju na upotrebu metode M I. pri procjeni dnevnih vrijednosti količine i sastava mlijeka, te mogućnost kombinacije različitih shema AT kontrole mliječnosti u praksi.
关键词：shema kontrole mliječnosti; točnost procjene; laktacijska količina i sastav mlijeka; goveda
