摘要：Za potrebe analize dinamike izlučivanja te životne proizvodnje ovaca bovške i oplemenjene (sa istočno-frizijskom) bovške pasmine, korišteni su podaci ovaca ojanjenih u razdoblju od 1989. do 2006. godine. Životna proizvodnja izračunata je za sve izlučene ovce kao zbroj proizvodnje kod svakog janjenja (broj ojanjene i živo ojanjene janjadi te ukupna masa živo ojanjena legla), odbića (broj odbijene janjadi i ukupna masa odbijenog legla) ili tijekom laktacije (količina izmuzenog mlijeka, korigiranog mlijeka na 6,5 % masti i 5,8 % bjelančevina (FPC, fat and protein corrected) te količina mliječne masti i bjelančevina). Svaka je ovca imala podatke od prvog pa sve do zadnjeg janjenja, odbića ili laktacije. U slučaju da svi podaci za pojedino svojstvo nisu bili raspoloživi, podaci ovce za to svojstvo isključeni su iz analize. Također, isključeni su i podaci za one ovce koje su žive izašle iz sustava kontrole - ili zbog prodaje u drugo stado ili zbog istupanja uzgajivača iz sustava kontrole. Na kraju je baza podataka sadržavala ukupno 2254 ovce, 1734 bovške te 520 oplemenjene bovške pasmine. Za pripremu podataka i statističku obradu korišten je statistički program R (R Development Core Team, 2007.) te dodatni paket Zelig i lme4. Na temelju provedenog istraživanja utvrđeno je da su u razdoblju ≤1996. godine ovce bovške pasmine s prosječno 4,4 laktacije za gotovo jednu laktaciju bile dulje u proizvodnji u odnosu na ovce oplemenjene bovške pasmine, dok je u razdoblju poslije 1996. godine najveći udio ovaca bio izlučen u prvoj laktaciji (očekivano zbog dinamike izlučivanja), s nešto većim udjelom ranije izlučenih ovaca oplemenjene bovške u odnosu na bovšku pasminu. Broj ojanjene, živo ojanjene te odbijene janjadi u oplemenjene bovške pasmine ovaca u prosjeku je bio veći za oko jedno janje u odnosu na bovšku pasminu, dok se životni prirast janjadi kod bovške i oplemenjene bovške pasmine nije razlikovao zbog ranog odbića kod oplemenjene bovške pasmine. Ovce oplemenjene bovške pasmine tijekom produktivnog vijeka u prosjeku su producirale oko 200 kg (~34 %) više izmuzenog mlijeka, oko 190 kg (~32 %) više izmuzenog FPC mlijeka, oko 12 kg (~32 %) više mliječne masti, te oko 10 kg (~34 %) više bjelančevina u odnosu na ovce bovške pasmine. Uzimanjem u obzir prosječne metaboličke mase, utvrđena razlika u mliječnosti između oplemenjene i čistokrvne bovške pasmine iznosi samo ~6 % (~2 % za FPC mlijeko). Rezultati ovog istraživanja pokazuju da je čistokrvna bovška pasmina dobre mliječnosti, no ipak premale tjelesne mase za intenzivnu mliječnu proizvodnju, dok je mala tjelesna masa čini pogodnom za ekstenzivan uzgoj u gorskim i planinskim područjima. Oplemenjena bovška pasmina ostvaruje dobre proizvodne rezultate u uzgoju u Sloveniji, što se može objasniti donekle sličnim okolišnim uvjetima koje istočno-frizijska pasmina ima u domovini.
