摘要：Ekološki i ekonomski čimbenici u proizvodnji mlijeka i mesa sve više povećavaju zanimanje za sijanje mahunarki i njihovih smjesa s travama, bez mineralnog dušika ili uz minimalnu upotrebu mineralnog dušika kao alternative monokulturama ili smjesama trava, gnojenih visokim dozama mineralnog N. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj gnojidbe dušikom (0 i 150 kg N ha-1 god-1) i napasivanja različitim vrstama domaćih životinja (goveda i ovce) na produktivnost i botanički sastav pašnjaka. U prosjeku je napasivanje ovcama rezultiralo 5,3 % većim prinosom suhe tvari pašnjaka u odnosu na napasivanja govedima. Izostavljanjem gnojidbe dušikom ostvareno je više od 80 % prinosa suhe tvari gnojidbenog tretmana dušikom. Utvrđena je signifikantna interakcija napasivanje x N za prinos suhe tvari mahunarki i njihov relativan udio u ukupnom prinosu suhe tvari pašnjaka. Gnojidba dušikom značajno je smanjila vrijednosti obaju parametara za mahunarke samo kod napasivanja ovcama. Razlike između napasivanja utvrđene su samo kod negnojenog tretmana, pri čemu je napasivanje ovcama bilo manje štetno za rast bijele djeteline. Gnojidba dušikom u prosjeku je 29,3 % povećala prinos suhe tvari trava u odnosu na negnojenu varijantu. Signifikantna je bila interakcija napasivanje x dušik i godina x dušik za relativan udio trava. Razlike u relativnom udjelu trava između napasivanja utvrđene su samo kod izostavljanja dušične gnojidbe, gdje je napasivanje govedima rezultiralo udjelom trava u ukupnom prinosu ST travnjaka. Nije bilo značajnih razlika u relativnom udjelu trava između godina kod 0 kg N ha-1, dok je kod 150 kg N ha-1 udio trava u 2000. bio značajno manji od udjela trava u 2001. i 2002. Izostavljanje gnojidbe dušikom u prosjeku je rezultiralo 88 % većim prinosom i 139 % većim relativnim udjelom zeljanica u odnosu na gnojidbu dušikom. Na pregonima napasivanim govedima, u prosjeku je utvrđen 44 % veći relativan udio odumrlih biljnih dijelova nego na pregonima napasivanim ovcama.
