摘要：Upotreba kobiljeg mlijeka kao funkcionalne hrane, s ciljem poboljšanja kvalitete života, osobito djeci netolerantnoj na kravlje mlijeko s utvrđenim neurodermatitisima, alergijama te sličnim poremećajima, tema je mnogih rasprava posljednjih godina. No, nedovoljno je znanstvenih studija koje bi predlagale upotrebu kobiljeg mlijeka baziranu na znanstvenim činjenicama. Ciljevi ovoga rada bili su utvrđivanje sličnosti između kobiljeg mlijeka i mlijeka preživača (goveda, ovce i koze) te humanog mlijeka, obzirom na kemijski sastav mlijeka te proteinske frakcije odnosno proteine sirutke, kazeine te veličinu micela. Utvrđene razlike analizirane su s aspekta upotrebe kobiljeg mlijeka u prehrani ljudi te komparirane s kravljim mlijekom. Obzirom na sastav, kobilje mlijeko slično je humanom glede sadržaja sirovih proteina, minerala i laktoze, no sadrži značajno manji udio mliječne masti. Obzirom na glavne proteinske frakcije, kobilje je mlijeko slično humanom uz izuzetak kazeinaskog N, čiji je sadržaj u humanom dvostruko niži, dok su u mlijeku preživača utvrđene znatno veće razlike. Sadržaj ukupnih proteina sirutke i neproteinskog dušika (NPN) sličan onome u humanom i kobiljem utvrđen je i u kozjem mlijeku. Sadržaj kazeina u mlijeku najniži je u humanom mlijeku, tri puta je viši u kobiljem, šest do sedam puta viši u kozjem i kravljem, te više od deset puta u mlijeku ovaca. Obzirom na mnoge uspoređene komponente i frakcije, kobilje je mlijeko sličnije humanom u odnosu na mlijeko preživača. Detaljna usporedba proteinskih frakcija ukazuje na vrlo veliku razliku između mlijeka različitih vrsta domaćih životinja. Prije znanstveno utemeljene preporuke upotrebe kobiljeg mlijeka kao funkcionalne hrane u prehrani ljudi potrebne su dodatne znanstvene studije te klinička istraživanja.
