摘要：Istraživanje ekspertnog znanja provedeno je na uzorku od 10 kinezioloških eksperata iz područja vaterpola koji su morali zadovoljiti kriterij da su diplomirani kineziolozi s dugogodišnjim trenerskim iskustvom. Uzorak varijabla činile su dvije antropometrijske mjere: tjelesna težina (TT) i tjelesna visina (TV) i devet kombinacija istih antropometrijskih mjera s modalitetima natprosječno, prosječno i ispodprosječno. Antropometrijskih varijable mjerene su na 89 vaterpolista iz osam klubova hrvatske Prve vaterpolske lige. Izračunate su statistike za dvije mjerene antropometrijske varijable. Normalitet distribucije testiran je prema postupku Kolmogorov-Smirnova (MaxD). Izračunate su frekvencije ekspertnog mišljenja i realnoga stanja. Primjenom klasterske analize, uz model K-mean clustering, entiteti su kategorizirani u tri zadane skupine, zasebno za tjelesnu visinu i težinu. Utvrđena je frekventnost entiteta u pojedinoj skupini (ispodprosječne, prosječne i natprosječne težine i visine). Kombiniranjem visine i težine utvrđena je frekventnost entiteta u svakoj od devet mogućih kombinacija (antropometrijskih modela). S pomoću Hi – kvadrat testa analizirana je: povezanosti/razlike pripadnosti određenoga morfološkog modela pojedinoj igračkoj poziciji, povezanosti/razlike ekspertnog mišljenja o pripadnosti određenoga morfološkog modela pojedinoj igračkoj poziciji i stvarne pripadnosti pojedinoj poziciji. Hipoteza o povezanosti ekspertnog mišljenja između antropometrijskih modela i igračkih pozicija i stvarnoga mjerenjem zabilježenog stanja kod vaterpolista, djelomično je potvrđena. Ustanovljeno je da eksperti statistički značajno razlikuju pet igračkih uloga na temelju antropometrijskih modela. Statistički značajan stupanj povezanosti mišljenja eksperata i na eksperimentu dobivenih podataka ustanovljen je za pozicije centar, vanjski napadač i bek. Pozicije krilo i vratar, na osnovi egzaktno izmjerenih rezultata, statistički se značajno razlikuju od mišljenja eksperata. Te značajne razlike mogu se tumačiti dvojako. Ili eksperti nemaju dostatno znanja, pa nisu dobro procijenili te dvije pozicije, ili je u procesu selekcije do sportskog usavršavanja trenerima ekipa hrvatske Prve vaterpolske lige na dispoziciji bio malen i neadekvatan uzorak za selekciju, pa selekcija nije izvršena onako kako bi to tražila struka, a što nije tako s igračima koji igraju u ulogama centra, beka i vanjskog napadača.
