摘要：U svrhu procjene zdravstvenog stanja acidofilne jelove šume na slivnom području Križ potoka provedeno je mikobioindikacijsko istraživanje, s ciljem procjene sadašnjeg zdravstvenog stanja šume. Istraživano područje najvećim je dijelom prekriveno acidofilnim jelovim šumama. Studija je izrađena kao dio procjene utjecaja na okoliš za planiranu akumulaciju pitke vode. Istraživano područje nalazi se u Gorskom kotaru koji je izložen snažnom zračnom onečišćenju iz obližnje industrijske regije (Riječki zaljev), te daljinskom transportu polutanata iz intenzivno industrijalizirane sjeverne Italije. Propadanje jelovih šuma na tom području dobro je dokumentirano u dosadašnjim radovima različitih autora. Za potrebe ovog istraživanja ekstrapoliran je model prostorne razdiobe hipotetskog opterećenja tla olovom, razvijen za obližnji Nacionalni park Risnjak. Definiranje i razmještaj istraživačkih ploha određeno je na temelju spomenutog modela. U ovom je istraživanju razvijena brza mikobioindikacijska metoda čiji su rezultati u visokom stupnju poklapanja s onima iz literature. Odabrane kasnojesenske ektomikorizne vrste makromiceta s izrazitim mikobioindikativnim osobinama analizirane su temeljem brojnosti vrsta i produktivnosti njihovih plodišta. Uspostavljeno je pet ploha površine 2500 m2 koje su razmještene tako da obuhvaćaju čitav raspon modeliranih razina opterećenja tla olovom. Mikobioindikacijska analiza pokazala je visok stupanj korelacije s hipotetskim opterećenjem tla olovom kao i s oštećenošću krošanja jele. Prostorna razdioba zdravstvenog stanja šume pokazala se vrlo mozaičnom, uglavnom kao rezultat prostorno varijabilne izloženosti terena zračnim polutantima. Kvaliteta pitke vode iz buduće hidroakumulacije uvelike je ovisna o zdravlju šuma slivnog područja. Opisana metoda omogućava stručnjacima za upravljanje vodnim resursima mogućnost poduzimanja pravovremenih mjera zaštite šumskog pokrova na slivnom području.
