关键词：(Visoko)školska sredina provocira cjelokupnu paletu emocija: od uzbuđenja i radosti do tuge i anksioznosti. Opravdano je pretpostaviti da će sposobnost učenika (studenta) da upravlja emocijama utjecati na sposobnost praćenja nastave. Oni s razvijeni(ji)m vještinama upravljanja emocijama mogu se bolje usmjeriti na školske zadatke što onda rezultira i boljim školskim uspjehom. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi hoće li inducirana stresna situacija u visokoškolskoj nastavi (nenajavljeni kolokvij) utjecati na uspjeh studenata u rješavanju jednostavnih matematičkih zadataka; tj. zadataka koji nisu povezani s programom studiranja a na točnost njihovoga rješavanja ne utječu neka specifična znanja i sposobnosti po kojima bi se studenti trebali međusobno razlikovati. Ispitanici su bili studenti PMF-a i ERF-a; ukupno njih 147. Analizama varijance ispitana je značajnost razlika u broju točnih; netočnih i ukupno rješavanih zadataka u eksperimentalnoj i kontrolnoj skupini. Pokazalo se da “zastrašivanje” ima efekta: studenti se više trude kako bi riješili zadatke. Međutim; pritom čine i više pogrešaka nego studenti u kontrolnoj situaciji. Budući da je učenje o tome kako upravljati svojim emocijama značajna posredujuća varijabla u školskom uspjehu; bilo bi bilo vrijedno podržati u školama programe razvoja socijalno-emocinalnih vještina – kako za učenike (studente); tako i za one koji s njima rade.
