出版社：The Institute of Economics and Ministry of Finance of the Republic of Croatia
摘要：U radu se koristi model sparivanja s nepovoljnim izborom kako bi se objasnila veza između radnog zakonodavstva i vjerojatnosti prijelaza iz statusa neaktivnosti ili nezaposlenosti u status zaposlenosti. U zemljama koje zakonski osiguravaju visoku zaštitu zaposlenih, zapošljavanje lošeg radnika poduzećima donosi veći trošak, pa se prednost daje već zaposlenim radnicima u odnosu na nezaposlene. Koristeći podatke slovenske Ankete o radnoj snazi za razdoblje 1997.-2002., u ovom se radu pokazuje da visoki troškovi otpuštanja radnika, koji su posljedica nepovoljnog izbora i rigidnog zakonodavstva, uvode određene distorzije na tržište rada, pri čemu one nisu jednake za sve grupe potencijalnih ili sadašnjih zaposlenika. Najveća je vjerojatnost prijelaza iz statusa neaktivnosti ili nezaposlenosti u status zaposlenosti, odnosno vjerojatnost promjene poslodavca kod grupe od 20-29 godina starosti. U 2002. godini je takva vjerojatnost značajno porasla u slučaju visokoobrazovanih osoba. Vjerojatnost da mladi koji su u trenutku provođenja ankete bili oženjeni/udani unaprijede svoj status na tržištu rada značajno je smanjena. Rezultati analize potvrđuju i samodiskriminaciju nezaposlenih koji primaju naknadu za nezaposlenost.
关键词：model sparivanja s nepovoljnim izborom; tržište rada; Slovenija
