摘要：U istraživačkim tradicijama društvene i političke znanosti traži se odgovor na dva ključna pitanja: prvo, u kojem su odnosu specifične konfiguracije aktera društvenih promjena prema specifičnim rezultatima njihova djelovanja? I, drugo: koje bi promjene konfiguracije aktera polučile bolje rezultate od postojećih, s obzirom na vrijednosne kriterije, kao što su mir, održiv razvoj ili društvena pravednost? To je referentni okvir suvremenih rasprava o institucionalnom oblikovanju odnosa između države i društva. U radu autor prvo podsjeća na tri dominantne dimenzije društvene promjene kojima smo svi mi izloženi. Mijenjajući perspektivu u sljedećem koraku, iz pasivnog prelazi u aktivan pristup, s namjerom promatranja aktera (građana), kao i načina njihova djelovanja (civilnost), a koji bi se mogli suočiti sa snagama promjene te ih pretvoriti u podnošljive ili čak poželjne rezultate. U trećem koraku nadovezuje se na raspravu o civilnosti i pobliže ocrtava šest zabluda koje valja izbjegavati, kako bi se postigla kompetentna konfiguracija djelovanja.
