摘要：Usporednom analizom dostupnih podataka o službama sigurnosti nekoliko europskih država te SAD-a moguće je naznačiti osnovne teorijske postavke glede uloge i funkcioniranja takvih službi u demokratskom okruženju. Od svog osnutka do danas službe sigurnosti predstavljaju bitan instrument zaštite nacionalne sigurnosti. Povijesno promatrano, u različitim državama i u različitim vremenskim razdobljima, jedinstvena misija službi sigurnosti – zaštita nacionalne sigurnosti – nije uključivala, niti danas uključuje, jedinstven sadržaj. Uz ostalo, na to je značajno utjecalo nepostojanje jednoznačnog određenja pojma nacionalne sigurnosti, odnosno njegovo različito “shvaćanje” od strane vladajućih struktura pojedinih država. Upravo je to razlog da su službe sigurnosti, u ime zaštite “nacionalne sigurnosti”, u totalitarnim režimima kršile ljudska prava. Zbog svoje specifične uloge u sustavima nacionalne sigurnosti, službe sigurnosti ograničavaju određena prava pojedinih osoba i organizacija i u demokratskim državama. No demokratska društva karakterizira činjenica da službe sigurnosti djeluju strogo u zakonskim okvirima, te da su takva kršenja svedena na najmanju moguću mjeru. Drugim riječima, u demokratskim državama službe sigurnosti narušavaju pojedina prava građana kako bi zaštitile istinske kategorije nacionalne sigurnosti, demokratsko društvo i prava zajednice.
