摘要：Autor polazi od raznih određenja globalizacije u suvremenom svijetu, da bi ukazao na bitne promjene koje svakim danom ubrzavaju i intenziviraju komunikaciju ljudi, naroda i kultura širom svijeta. Paralelno s tim, međutim, rastu i problemi – od ekološke krize, preko problema ozbiljenja ljudskih prava, do anomije življenja i djelovanja. Već to pokazuje da globalizacija nije samo ekonomsko i tehničko, nego u posljednjoj instanciji, i praktično, etičko-političko pitanje. Na tragu Hegelove filozofije svjetske povijesti i Aristotelove praktične filozofije autor pokušava i suvremenu globalizaciju razumjeti kao razvoj svjetske civilizacije, a time i kao mogućnost ozbiljenja slobode i dobra života. Dakako, globalizacija ponajprije zastrašuje svojom nepredvidljivošću i kaotičnošću razvoja “svjetskog društva”, koje se, u znaku Beckova razlikovanja Prve i Druge moderne, danas javlja na jednoj strani kao društvo nacionalnih država, a na drugoj strani kao “svjetsko društvo transnacionalnih aktera”. S obzirom na sve veće širenje globalizacije i na opasnost niveliranja svih bića na stvari, prema autoru, posebno je važno uvijek nanovo istaknuti da čovjek nije nikakva stvar među stvarima, te da razumijevanje i ozbiljenje njegova života zahtijeva njegovanje i razvijanje raznolikosti ljudskoga znanja primjereno različitim sferama povijesnog svijeta života. U skladu s tim, aktualnost i uloga praktične filozofije svakim danom dobivaju na značenju za povijesnom bitku primjereno razumijevanje i ozbiljenje čovjekovih mogućnosti u suvremenom svijetu.
