摘要：U svom radu o ranokršćanskim spomenicima iz Dubrovnika iz 1959. god., Cvito Fisković objavljuje tri mramorna korintska kapitela. Od tada svi autori prihvaćaju njegovo datiranje u 5./6. st., obrađujući kapitele u sklopu ranokršćanske arhitekture. Ovdje se kapiteli datiraju u uže vrijeme, počevši od 480. pa do 540. god., na osnovi analogija iz ranog Bizantskog Carstva. Na donjoj vremenskoj granici nalazimo kapitele iz Ravene iz Teodorikova vremena, dok gornju granicu određuje teret potopljenog broda kod Marzamemija. Mramor potječe vjerojatno iz prokoneških radionica i predstavlja luksuzni proizvod tog vremena. Veličinom kapiteli ukazuju na znatniju građevinu kojoj su pripadali. Ostaje dvojba o provenijenciji građevine: Epidaur ili Ragusium?
