摘要:Suvremeni trendovi u visokoškolskom obrazovanju, povećani interes za studiranjem, uz istovremeno zabrinjavajuće visok postotak neuspješnih studenata, upućuju na značaj praćenja kvalitete prilagodbe studenata. Ovim se istraživanjem željela ispitati prilagodba naših studenata s obzirom na spol, godinu studija i promjenu mjesta boravka. Na uzorku od 845 studenata Riječkoga sveučilišta primijenjena je Skala prilagodbe na studij (SACQ; Baker i Siryk, 1999). Potvrđena su tri od originalno četiri aspekta prilagodbe. Akademska se prilagodba odnosi na udovoljavanje zahtjevima studija, emocionalna prilagodba uključuje prisutnost različitih znakova emocionalne nelagode i tjelesnih simptoma, dok socijalna prilagodba podrazumijeva snalaženje u fakultetskom okruženju i interakcije s kolegama na studiju. Djevojke pokazuju bolju akademsku i socijalnu prilagodbu, ali slabiju emocionalnu prilagodbu u usporedbi s mladićima. Studenti koji su zbog studija otišli od kuće imaju slabiju emocionalnu prilagodbu na početku studija u odnosu na svoje vršnjake koji su ostali kod kuće, dok je na kraju studija situacija obrnuta. Studenti završne godine studija koji su otišli od kuće pokazuju značajno bolju emocionalnu prilagodbu od svojih vršnjaka koji su ostali sa svojom obitelji, neovisno o spolu. Dobiveni rezultati sugeriraju moguć pozitivni efekt odlaska od kuće na socijalnu prilagodbu djevojaka do koje dolazi tijekom viših godina studija. Studenti koji su ostali u svojoj obitelji ne razlikuju se u socijalnoj prilagodbi s obzirom na spol i godinu studija. U skupini onih koji su otišli od kuće nema spolnih razlika na početku studija, dok su na četvrtoj godini djevojke značajno bolje socijalno prilagođene od mladića. Mogući pozitivni efekt promjene boravka tijekom studija na emocionalnu i socijalnu prilagodbu studenata trebalo bi provjeriti longitudinalnim praćenjem.
关键词:prilagodba na studij; studenti; spolne razlike; emocionalna; socijalna i akademska prilagodba; SACQ