摘要：U posljednjih se dvadesetak godina, uz već standardizirane eksplicitne tehnike, u području socijalne kognicije i psihologije individualnih razlika sve češće koriste implicitne tehnike mjerenja. Pomoću ovih je tehnika moguće napraviti procjenu psiholoških konstrukata bez direktnog traženja verbalnih izvještaja ispitanika, pa se smatraju potencijalnim rješenjem za neke od problema koji se javljaju pri upotrebi tehnika samoizvještaja (na primjer, tendencija davanja socijalno poželjnih odgovora ili simulacija stavova). U članku je razmotrena teorijska i metodološka osnova ovih tehnika i prikazana je jedna od trenutno najpopularnijih te empirijski i metodološki najvjerodostojnijih implicitnih tehnika – test implicitnih asocijacija (IAT). Analiziran je sam pojam implicitnog mjerenja, kao i priroda procesa koje ova grupa tehnika mjeri (automatski procesi). Prikazani su struktura i osnovni principi dizajna testa implicitnih asocijacija, gdje su razmotrena i pitanja definiranja predmeta mjerenja i izbora odgovarajućih podražaja. Dalje, prikazane su i metrijske karakteristike IAT, a naročito odnos implicitnih i njima korespondirajućih eksplicitnih mjera. Pored toga, analizirano je i pitanje mogućnosti "lažiranja" u ovom testu. Na kraju, prikazane su prednosti i nedostaci testa implicitnih asocijacija, kao i tehnika implicitnog mjerenja općenito, te je navedeno u kojim je situacijama smisleno mjeriti konstrukte na posredan i relativno složen način, koji podrazumijevaju implicitne tehnike.
