摘要：Geološka građa sjeverozapadne Hrvatske karakterizirana je velikim razlikama u litološkom sastavu, intenzitetu tektonskih poremećaja, trajanju i dosegu kopnenih faza i transgresija, debljini i superpozicijskom položaju stijena i drugim geostrukturnim elementima. Iako karbonatne stijene ne zauzimaju veliku površinu, značajne su zbog razvoja krša s značajnim brojem krških oblika. Okršene su dvije karbonatne cjeline stijena: starija trijaska koja je pretežno dolomitne građe i mlađa gornjobadenska, koja je vapnenačke građe u kojima su se razvili trijaski dubinski, trijaski površinski, trijasko-gornjobadenski i gornjobadenski krš. Okršeni su dijelovi planinskih masiva: Ravna gora, Strahinjščica, Ivanščica, Kalnik, Varaždinsko-toplička gora, Strugača, Koštrun, Kuna gora, Cesargradska gora i Medvednica. Korištenje speleoloških objekata ovoga područja započelo je još davno prije pisane povijesti, o čemu svjedoče skeletni ostaci neandertalskog hominida nađeni na više lokacija. Najstariji zapisani posjet nekoj špilji datira iz 1801. godine, a znanstvena speleološka istraživanja ovoga područja započinju još krajem 19. stoljeća i protežu se kroz 20. stoljeće djelovanjem brojnih istraživača. Od 2003. godine sustavna istraživanja započinje Hrvatsko biospeleološko društvo (HBSD), pri čemu su istraživana slijedeća područja masiva SZ Hrvatske: špilja Veternica (2003-2004), masiv Medvednice (2004-2005), masiv Ravne gore (2006-2007), masiv Ivanščice (2008) te masiv Strahinjščice, Cesargradske i Kuna gore (2009). Na osnovi rezultata izrađen je popis speleoloških objekata SZ Hrvatske sa 165 objekata koji obuhvaća veliki broj podataka o istraženim speleološkim objektima: točan naziv, položaj i dimenzije; geološke, geomorfološke, hidrogeološke, mikroklimatske i ekološke osnove; utvrđene biološke nalaze; arheološki i paleontološki potencijal; elemente ugroze, kao i eventualnu potrebu zaštite. Popis uključuje topografske nacrte speleoloških objekata u digitalnoj formi te opsežan fotodokumentacijski materijal, kao i postojeće publicirane reference. Ovaj popis je do sada najcjelovitija baza podataka o speleološkim objektima planinskih masiva SZ Hrvatske, koja će poslužiti za buduća znanstvena istraživanja, ali i za izradu prostornih planova, ali i kao važan dio stručne podloge za buduće proglašenje Parka prirode, koji bi nakon Medvednice, koja je već zaštićena kao Park prirode, trebao obuhvatiti najvrjednija područja planinskih masiva Ravne gore, Maceljske gore, Strahinjščice i Ivanščice.
