摘要：Budući da je pridruživanje Hrvatske Europskoj Uniji nadasve aktualan proces, svrha rada je utvrditi odnos identiteta, koji u sociologiji zadobiva sve veće značenje, i želje za priključ ivanjem Hrvatske Europskoj Uniji. Odnos identiteta i želje za priključenjem ispituje se na primjeru studenata nastavničkih studija u Splitu, kao društvene skupine koja tijekom svoga radnog vijeka ima veliku ulogu agensa u procesu socijalizacije mladih. Istraživanje je izvršeno metodom ankete, pomoću konstruiranog upitnika na uzorku od 348 studenata Visoke učiteljske škole u Splitu. Sociodemografski podaci o studentima križaju se s njihovom vjerskom (intenzitet religioznosti), prostornom (pripadnost lokalnoj zajednici, regiji, Hrvatskoj, međunarodnim regijama, Europi, pa i svijetu) i stranačkom identifikacijom (preferencije pojedinih političkih stranaka). Analiza je pokazala kako se studenti najviše identificiraju s vjerom (88% odgovora), potom slijedi teritorijalna lokalna identifikacija (71% odgovora), dok je stranačka identifikacija najmanje izražena (samo 50% odgovora). Analiza je također ukazala na povezanost nekih oblika identiteta s pojedinim obilježjima socijalnog i rezidencijalnog statusa, koji su najviše povezani s političkim/stranačkim i, nešto manje, s prostornim identitetom (C-koeficijenti kreću se od 0,30 do 0,40, što je od 30 do 50% maksimalno mogućih koeficijenata). Također, utvrđena je veza između pojedinih identiteta (osobito stranačkih i prostornih) sa željom za priključenjem Europskoj Uniji U radu se dalje analiziraju i interpretiraju preferencije europskih zemalja prema poželjnosti za život. Dobiveni rezultati kompariraju se s određenim prijašnjim rezultatima istraživanja o pojedinim pitanjima (npr. o identitetu u Istri, o rangu europskih zemalja prema poželjnosti za život na primjeru mladih Zagrepčana).
关键词：IDENTITET; NACIONALNI; VJERSKI; TERITORIJALNI I POLITIČKI IDENTITET; HRVATSKA; EUROPSKA UNIJA (EU); STUDENTI; NASTAVNIČKI STUDIJI; ŽELJA ZA UKLJUČIVANJEM
