摘要：Polustoljetna ideja o ujedinjenoj Europi, nastala iz primarno (ako ne i jedino) ekonomskih interesa država zapadno-europskog bloka, konačno se počela i formalno ostvarivati. Međutim, nije baš posve jasno što će to Europa postati: nekakva konfederacija europskih država ili je to federalna država u nastajanju? U svakom slučaju, pitanje univerzalnoga europskog identiteta, identiteta koji bi sve europske nacije stavio pod zajednički nazivnik, postavilo se a posteriori. Iako se u načelu ističe da će Unija respektirati nacionalne identitete država članica, posve je očito da je za EU u ovom trenutku puno prihvatljiviji koncept “Europe regija” i što veća unutarnja regionalizacija europskih država s prešutnim ciljem slabljenja nacionalnih identiteta. U osnovi svih regionalnih pokreta bila je nerealizirana želja za vlastitom nacionalnom državom ili barem veća autonomija u postojećoj državi, ali i dihotomija centar – periferija u kojoj su se ti entiteti osjećali eksploatiranim od strane centra. Međutim, te nekadašnje političke ciljeve napustili su svi regionalni pokreti zbog dva razloga: 1) 1994. godine pri Europskoj Uniji osnovan je Odbor regija u kojem regije mogu promicati svoje zahtjeve; 2)Teoretski, multi-level princip donošenja odluka u EU regijama teoretski omogućuje puno veću relativnu političku moć, nego što su ih one imale u matičnim državama. Ipak, mišljenja smo da je taj multi-level princip samo prividan i privremen jer će donošenjem europskog ustava Europa postupno krenuti ka federalizaciji i centralizaciji moći. Stoga je poticanje regionalizacije i regionalnih identiteta samo jedno poglavlje omekšavanja državnih granica i slabljenja nacionalnih identiteta “stare” Europe s ciljem kreacije nadnacionalnoga europskog identiteta i centraliziranoga političkog sustava.
关键词：REGIONALIZAM; NACIONALNI IDENTITET; EUROPSKI IDENTITET; EUROPSKA UNIJA; NACIONALNA DRŽAVA
