摘要：Za razliku od većine dosadašnjih istraživanja etničke distance provedenih u Hrvatskoj, autori u radu polaze od opće pretpostavke o povezanosti obrazaca međuetničkih odnosa i lokalne razine društvenosti. Prvi dio rada predstavlja razradu teorijskog okvira istraživanja pri čemu je pozornost usmjerena na dva teorijska koncepta: koncept socijalne integracije i koncept identiteta. Probleme društvene integracije u Hrvatskoj treba smjestiti u kontekst kasne modernizacije čime rasprava biva uvučena u međuigru lokalnoga nacionalnog i nadnacionalnog. U uvodnom dijelu razmatraju se problemi društvene integracije u perspektivi dviju suprotstavljenih, ali relevantnih teorijskih pristupa: Tourenove teorije socijalnih pokreta i neo-strukturalizma S. Eisenstadta. Svaki na svoj način, jedan i drugi pristup naglašavaju sve veći utjecaj društvenih elita u strukturiranju odnosa u društvima kasne modernizacije. Etnicitet je drugi koncept kojim se rad bavi. Pregled teorijskih pristupa pojmu etniciteta upućuje na višeznačnost pojma, ali i pojava etniciteta. Riječ je o višedimenzionalnoj pojavi koja istodobno ima predmoderne i moderne aspekte, može biti u funkciji dominacije, ali ima i emancipacijske potencijale, izraz je strukturalnih grupnih obilježja, ali djeluje kao izrazito dinamička kategorija. Etnicitet se pojavljuje u toliko različitih oblika da pojedini autori postavljaju pitanje je li uopće riječ o istoj pojavi. Upravo ta raznolikost etničkog glavni je interpretativni okvir unutar kojega autori rada objašnjavaju različitosti obrazaca etničke distance koji su utvrđeni u istraživanju. Anketno istraživanje provedeno je u svibnju 2005.godine na području triju hrvatskih regija: Istre, Like i Gorskog kotara. Istraživanjem je potvrđena hipoteza o različitim obrascima etničke distance. Dovodeći u vezu teorijski okvir naznačen u prvom dijelu rada s rezultatima empirijskog istraživanja, autori u zaključku upućuju na glavne društvene aktere koji usmjeravaju procese konstrukcije i rekonstrukcije lokalnih zajednica.
