首页    期刊浏览 2024年11月25日 星期一
登录注册

文章基本信息

  • 标题:Slavenska koiné Jurja Križanića
  • 本地全文:下载
  • 作者:Golub, Ivan
  • 期刊名称:Slovo : Journal of Old Church Slavonic Institute
  • 印刷版ISSN:0583-6255
  • 出版年度:1986
  • 期号:36
  • 页码:185-201
  • 出版社:Old Church Slavonic Institute
  • 摘要:Juraj Križanić, hrvatski mislilac, djelatnik i stradalac (1618-1683) pisao je posebnim slavenskim jezikom i napisao je jednu osebujnu slavensku gramatiku. Valja razlikovati jezik na kojem Križanić piše i jezik o kojemu piše. Slavenski jezik na kojemu je napisao gotovo sva svoja djela pa i Gramatiku Križanić naziva "kao nekim zajedničkim jezikom", koiné dijalektom. Taj se slavenski zajednički jezik odnosi prema ostalim slavenskim jezicima onako kako se grčko zajedničko narječje - koiné diálektos - odnosilo prema grčkim pojedinačnim narječjima, tj. ne odnosi se prema njima alternativno, već staje uz njih. Slavenski jezik o kojem Križanić piše - napisao je Gramatiku tog jezika Gramatički prikaz ruskog jezika - Gramatíčno izkazânje ob Rúskom jezíku - staroslavenski je jezik, koji Križanić voli zvati ruskim jezikom. Taj pak jezik - ukoliko je lingua littearia - također je svojevrstan slavenski zajednički jezik - koiné diálektos. Dva su dakle slavenska zjednička narječja u Jurja Križanića: jedno na kojem je pisao i jedno o kojem je pisao; ono o kojem je pisao (Gramatiku) staroslavenski je jezik namijenjen nadasve liturgijskoj knjizi i Svetom Pismu; ono pak na kojem je pisao, jezik je namijenjen ostalom području. Dok je jezik o kojem je pisao normativan, jezik na kojem je pisao, fakultativan je. Nadahnuća i poticaje za slavenski zajednički jezik-koiné dobivao je Križanić od zavičajnog interdijalekta, preko druženja s Rafaelom Levakovićem i Metodijem Terleckim, redaktorima rusificiranih glagoljskih liturgijskih kniga do dodira s crkvenoslavenskim i ruskoslavenskim jezikom u Rusiji. I književna moguća druženja (Bohorič, Glavinić, Budinić, Komulović...) mogla su imati udjela u nadahnjivanju slavenskog zajedničkog jezika u Križanića. Križanić se smatra učenikom Konstantina Ćirila Filozofa. On je utoliko svojom Gramatikom nastoji ispravii s vremenom iznakaženi slavenski zajednički jezik, zvan staroslavenski, kojemu su temelje postavili Ćiril i Metodije i koji se rasprostranio među Slavenima kao lingua litteraria. Križanić je Ćirilov i Metodijev učenik i po tome što je i sam pisao na jednom slavenskom zajedničkom jeziku, i po tome što je promicao zajedništvo. Koiné u jeziku, koinonía u životu!
国家哲学社会科学文献中心版权所有