摘要：Slučaj planirane gradnje stambeno-poslovnoga kompleksa na Cvjetnom trgu u Zagrebu zanimljiv je na više načina, a analizom diskursa triju dnevnih novina (Jutarnji list, Večernji list i Vjesnik) istražili su se akteri uključeni u taj projekt u 2007. i početkom 2008. godine. Ukratko, slučaj Cvjetnoga trga može se objasniti planiranjem projekta gradnje od strane investitora T. Horvatinčića – predstavljenoga javnosti krajem 2006. godine. Projekt je izazvao iznimno burnu raspravu oko načina gradnje i planiranoga rušenja na prostoru uz Cvjetni trg, što je dovelo do profiliranja dviju suprotstavljenih strana – onih koji su podržavali cjelokupni projekt i onih koji su od početka protiv njega. Zagovornici ovoga projekta često su se pozivali na nužnu promjenu zapuštenih donjogradskih blokova i time naglašavali njegov javni interes kao interes građana Zagreba. Protivnici su pak naglašavali ugroženost javnoga prostora i javnih interesa, prometnu zagušenost koja će nastati, te narušavanje kulturne i povijesne baštine središta grada. Ovako polarizirana situacija istaknula je glavne aktere uključene u slučaj Cvjetni trg, a mogu se izdvojiti prema sljedećoj tipologiji: politički, ekonomski, stručni i civilni akteri. Planirano rušenje izazvalo je otpor civilnoga sektora (Pravo na grad, Zelena akcija i dr.), dijela stručnjaka (arhitekata, urbanista, glumaca, sociologa i drugih) i dovelo do više ili manje organiziranih prosvjeda. U javnosti je od samoga početka projekta stvoren dojam izrazite podrške određenih institucija grada Zagreba i osobno gradonačelnika M. Bandića za nastavak projekta jer je u više navrata mijenjan GUP (Generalni urbanistički plan) Zagreba. Na kraju je projekt, zahvaljujući stvorenim reakcijama u javnosti i medijima, ipak doživio neke preinake, a glavni je investitor čak “prijetio” odustajanjem od projekta. Bez obzira na mogući krajnji scenarij, pitanje je koliko će ovaj projekt, ako se završi, biti inkorporiran u središte grada.
