摘要：Najopćenitiji zaključak ove analize upućuje na povezanost između doživljavanja različitih religioznih iskustava i religijskog pripadanja ispitanika u najširem smislu, što se pokazalo i u svim istraživanjima koja su referirana u ovom tekstu. Doživljavanje najrasprostranjenijih religioznih iskustava vezanih uz kontekst dominantne tradicionalne crkvene religioznosti većina ispitanika nije povezala s doživljajem nadnaravne sile. Taj ih pojam očito ne asocira na kršćanski, odnosno katolički kontekst u kojem prevladavaju religiozna iskustva s Bogom blažeg intenziteta. Osobito u odnosu na iskustva koja češće pripadaju nekim drugim kršćanskim tradicijama, na ona koja ne moraju pripadati kršćanskoj tradiciji, i ona koja pripadaju području različitih vrsta alternativne duhovnosti. Većina doživljenih iskustava izrazito je povezana s pučkom religioznošću, osobito s hodočašćenjem u Međugorje. Što su ispitanici religiozniji i češće odlaze u crkvu na misu, češće doživljavaju religiozna iskustva, kako ona blagoga, tako i snažnijega intenziteta, ali naravno, ne i ona koja pripadaju području alternativnih duhovnosti. Kad je u pitanju povezanost sa sociodemografskim pokazateljima, rezultati se također uklapaju u već postojeće rezultate istraživanja ostalih dimenzija religioznosti. Dakle, u populaciji raširenija religiozna iskustva slabijeg intenziteta nadprosječno doživljavaju ispitanici s nižim obrazovanjem, ženskog spola, iz nerazvijenijih regija Hrvatske, iskustvo prisustva neke nadnaravne sile, za koje se pokazalo da uglavnom nije povezano sa sviješću o tradicionalno katolički shvaćenom Bogu, kao i iskustva iz faktora koji je nazvan okultna iskustva, češće doživljavaju obrazovaniji ispitanici, iz grada, gotovo podjednako muškarci i žene, te podjednako ispitanici iz svih regija. Uz svijest o nizu problema koji se odnose na istraživanje religioznog iskustva, vezanih uz konceptualizaciju, operacionalizaciju, mjerenje i definiranje pojma, u ovom je radu prisutna i svijest o delikatnosti interpretacije religioznog iskustva, osobito kada se ono istražuje samo kvantitativnom metodologijom. Ključne riječi: dimenzije religioznosti, religiozno iskustvo, tradicionalna religioznost, alternativna religioznost, pučka religioznost, Međugorje, religijska identifikacija, crkvena praksa, sociodemografska obilježja.
