首页    期刊浏览 2024年09月15日 星期日
登录注册

文章基本信息

  • 标题:Artikuliranje interesa hrvatskih seljaka kroz prosvjede
  • 本地全文:下载
  • 作者:Brkić, Srećko ; Žutinić, Đurđica ; Tratnik, Miroslav
  • 期刊名称:Sociology and Space
  • 印刷版ISSN:1846-5526
  • 出版年度:2009
  • 卷号:42
  • 期号:3/4 (165/166)
  • 页码:235-253
  • 出版社:Institute for social research in Zagreb
  • 摘要:Autori u ovom radu analiziraju stavove hrvatskih seljaka prema prosvjedima kao načinu borbe za svoje interese te poboljšanje vlastitog ekonomskog i društvenog položaja i uspoređuju ih sa stavovima studenata agronomije i poljoprivrednih stručnjaka. Oni polaze od toga da su seljački prosvjedi odgovor na bitno pogoršanje njihovog položaja i svojevrsna posebnost na hrvatskoj političkoj sceni. Hrvatsko je seljaštvo, naime, od početka 1990-ih zahvaćeno značajnim promjenama sveukupnog ekonomskog i društvenog položaja. Te su promjene prouzročili procesi erozije reproduktivne sposobnosti obiteljskog gospodarstva otpočeli u socijalističkom razdoblju, a mijene su potencirali veliki teret Domovinskog rata i postsocijalistička tranzicija. Hrvatsko je seljaštvo, primjerice, u odnosu na druge društvene slojeve podnijelo razmjerno najveci teret i stradanja u Hrvatskoj nametnutom ratu. Učinak je bio bitno pogoršanje gospodarskog i društvenog položaja te kvalitete života, jer država nije razvila instrumentarij primjeren za poticanje proizvodnje, ne postoji stimulativan sustav kreditiranja, zajamčen plasman proizvoda, učinkovita zaštita domaćeg tržišta i dr. S druge strane, iako prošlost hrvatskoga seljaštva obiluje brojnim bunama, ustancima i drugim oblicima prosvjeda, sadašnje hrvatsko seljaštvo tih iskustava nije imalo. Svoje interese seljaci su prvi put u suvremenosti pokušali organizirano artikulirati i zaštititi kroz Seljački savez Hrvatske koji se kasnije prometnuo u Udruženje hrvatskih seljaka, ali bez značajnijeg uspjeha. Najviše uspjeha u artikuliranju interesa seljaka imao je Hrvatski savez seljaka osnovan u veljači 1999. godine inicijativom Hrvatske seljačke stranke. Hrvatski savez seljaka organizirao je niz prosvjeda od kojih je najveću medijsku pozornost imao onaj potkraj lipnja i početkom srpnja 1999. kada su seljaci traktorima zapriječili javne prometnice. Istraživanje na uzorku seljaka (201 ispitanik) u naseljima u kojima su seljaci traktorima zaprječavali prometnice provedeno je u kolovozu i rujnu 2001. godine, a kako bi što potpunije osvijetlili prosvjede seljaka autori u ovom radu rabe i podatke iz ankete među studentima agronomije u prosincu 2000. (N = 217) i poljoprivrednim stručnjacima u veljači 2001. (N = 64). Budući da je broj ispitanika premali za multivarijantnu analizu, cilj je rada steći - na više deskriptivnoj razini - uvid u ekonomske i socijalne probleme seljaka i spoznati njihove osnovne motive i uzroke prosvjeda. Rezultati istraživanja, ponajprije, pokazuju da su u prosvjedima sudjelovali seljaci u naponu snage koji su se u prosjeku školovali 10 godina (završili su osnovnu školu i dva razreda srednje) i koriste prosječno 24,9 hektara zemljišta, u čemu zakupljeno zemljište čini 14,6 hektara, te koji su pretežito pristaše Hrvatske seljačke stranke (potonje je samorazumljivo jer je prosvjed ta stranka i organizirala). Činjenica da gotovo dvije trećine ispitanika uzima zemlju u zakup govori o značajnim strukturnim promjenama u hrvatskoj obiteljskoj poljoprivredi. Drugo, utvrđeno je da seljaci prihvaćaju blokadu prometnica kao metodu prosvjedovanja, za razliku od studenata agronomije i poljoprivrednih stručnjaka. Međutim, postoji gotovo potpuna suglasnost svih triju skupina ispitanika oko toga da je ekonomski položaj seljaka, a poglavito njihov ugled u društvu veoma nepovoljan, da se položaj seljaka relativno pogoršava, kao što rašireno opće nezadovoljstvo s aktualnom agrarnom politikom. Štoviše, Hrvatska nema ruralne nego samo poljoprivrednu politiku, a i u tom pristupu nije razvila ni poticajan ni zaštitni instrumentarij primjeren aktualnom položaju seljaka i međunarodno otvorenom tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Treće, autori su ustanovili da voditelji vitalnih obiteljskih gospodarstava, odnosno seljaci sa srednjom i višom školskom naobrazbom, većim posjedom i višim dohotkom povoljnije ocjenjuju ekonomski i društveni položaj seljaka ipostojeću agramu politiku, nego seljaci s nižim obrazovanjem i nižim dohotkom. Razlog je jednostavan: vitalna obiteljska gospodarstva posjeduju reproduktivnu sposobnost.
  • 关键词:prosvjedi seljaka; organiziranost seljaka; status seljaka; Hrvatska
国家哲学社会科学文献中心版权所有