摘要：Javna rasprava o rekonstrukciji bloka na jednom od središnjih zagrebačkih trgova još jednom je pokazala da proces odlučivanja na nivou grada uključuje odmjeravanje različitih socijalnih interesa i aspiracija i s njima povezanih razvojnih strategija. Na tom tragu, cilj ovog rada je kroz studiju slučaja “Cvjetni trg” preispitati ulogu različitih društvenih sudionika uključenih u procese urbane preobrazbe: gradske uprave, poduzetnika i gradske javnosti organizirane u udruge civilnog društva. Identificirati njihove stavove, metode kojima pribjegavaju kako bi ostvarili svoje ciljeve i uspješnost afirmacije vlastitih ideja. Osobito će se staviti naglasak na način na koji civilna društva i udruge traže svoje mjesto u debati o gradskim projektima, te o mobilizacijskom potencijalu civilnog sektora. Važno je istaknuti slučaj rekonstrukcije bloka na Cvjetnom trgu koji je mobilizirao veliki broj građana potaknutih djelovanjem organizacija mladih kao i organizacija nezavisne kulture okupljenih u zajedničku inicijativu “Pravo na grad” koji su započeli proces prosvjedovanja protiv isključenosti većine prilikom odlučivanja o novoj funkciji centralnog javnog prostora. U radu će se pokušati odgovoriti na pitanja o pluralizaciji modela donošenja odluka u upravljanju gradom i oblikovanja gradskog identiteta kroz dijalog različitih socijalnih aktera. Osim teorijskog okvira u kojemu će se iznijeti različiti socijalni interesi i strategije u konkretnom slučaju, rad donosi rezultate istraživanja stavova studenata o rekonstrukciji bloka na Cvjetnom trgu. Istraživanje je provedeno anketim upitnikom, na skupini studenata sociologije i arhitekture, a cilj mu je ispitati stavove sudenata o rekonstrukciji bloka, sudjelovanju u prosvjedima koje su organizirale udruge civilnog društva te o načinima korištenja javnog prostora u centru Zagreba.
