摘要：Ovaj članak komparativno analizira vezu između znanstveno-tehnološkog (ZiT) razvoja i (društveno) znanstvene produktivnosti u državama članicama EU-a. Rezultati otkrivaju da Njemačka, Nizozemska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo više nisu lideri u znanstveno-tehnološkom razvoju, već su vodeće pozicije preuzele sjevernoeuropske države, i to Finska, Danska i Švedska. Ovi bi rezultati mogli potaknuti preoblikovanje u vodstvu evropskoga ekonomskoga i društvenog razvoja, ako Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo ne preokrenu trend svojih ulaganja u znanost i tehnologiju iz posljednjih 20 godina. Podaci ne ukazuju samo na promjenu među vodećim zemljama, već i na promjenu pozicija ostalih država evropskog znanstvenog prostora. S izuzetkom Grčke, južnoeuropske su zemlje postigle značajne pomake, a isto vrijedi i za Češku i Sloveniju. Što se tiče (društvo)znanstvene produktivnosti pokazalo se da države koje su na vrhu znanstveno-tehnološke hijerarhije nisu nužno i one koje objavljuju najviše radova u WoS/JCR časopisima, već je stanje upravo obrnuto. Stoga se nameće zaključak da bi u analizi znanstvene produktivnosti u obzir trebalo uzeti i druge indikatore, uključujući i smjer akademskih reformi i nove modele upravljanja sveučilištima. Znanstvena produktivnost jedno je od sredstava pomoću kojih se implementira upravljački model koji nastoji upravljati svim disciplinama na isti način. Bibliografske baze dio su ovoga novog upravljanja i imaju odlučujuću ulogu u stratifikaciji evropskoga i globalnoga znanstvenog prostora.
关键词：znanstveno-tehnološki razvoj u evropskim državama; (ZiT) indeks; stratifikacija u evropskoj znanosti i tehnologiji; produktivnost društvenih znanosti
