摘要:Cilj rada jest antropološkom analizom potkrijepiti rezultate arheoloških istraživanja te na temelju bioarheoloških značajki stanovnika Konjskog pokušati dokazati njihovu pripadnost starohrvatskim populacijama. Na temelju arheoloških istraživanja ovog nalazišta pretpostavlja se da groblje u Konjskom pripada krugu starohrvatskih grobalja 9.-11. st. Holističkom antropološkom analizom te usporedbom bioarheoloških značajki osteološkog uzorka iz Konjskoga i kompozitnoga starohrvatskog uzorka zamijećene su brojne sličnosti (npr. u prosječnoj doživljenoj starosti, višoj smrtnosti žena od 15. do 25. godine života, u učestalostima cribrae orbitaliae i periostitisa, većoj učestalosti Schmorlovih defekata i osteoartritisa na kralješcima muškarca itd.), što zajedno sugerira sličnu kvalitetu života u Konjskom i kompozitnom starohrvatskom uzorku. Neke razlike između uzoraka, ponajprije u učestalostima dentalnih patologija, najvjerojatnije su posljedica statističkih varijacija u malim uzorcima. Nešto manja učestalost karijesa i hipoplazije zubne cakline u Konjskom mogla bi sugerirati da se barem dio prehrane te populacije temeljio na lovu, ali u ovom trenutku to se ne može sa sigurnošću tvrditi. Obama uzorcima zajednička je visoka učestalost cribrae orbitaliae i nespecifičnih zaraznih bolesti, što sugerira da je sinergističko djelovanje anemije i nespecifičnih zaraznih bolesti najvjerojatniji uzrok visoke dječje smrtnosti, posebice u najranijim dobnim skupinama. Relativno niska učestalost trauma dugih kostiju te odsutnost trauma glave i perimortalnih trauma u Konjskom sugeriraju nizak stupanj fizičkog rizika u ovoj populaciji. Detaljna antropološka analiza ljudskog osteološkog materijala iz Konjskog snažno sugerira pripadnost te zajednice starohrvatskim populacijama, što je sukladno rezultatima arheoloških istraživanja.