摘要：Autori izvještavaju o zaštitnim arheološkim istraživanjima na položajima Velika Crljivica u Cisti Provo te kod crkve sv. lakova u Cisti Velikoj. Na Velikoj Crljivici, lokalitetu koji zauzima više od 3000 metara četvornih, nalazi se najveća skupina stećaka s područja današnje Dalmacije. Kasnosrednjovjekovno groblje formiralo se oko prapovijesnih gomila, a pokraj važne antičke prometnice i vrtače u kojoj se nalazi sedam obzidanih bunara. Na istočnoj strani lokaliteta istražen je manji dio kasnosrednjovjekovnoga i novovjekovnoga groblja te ostatka nekoć razorene prapovijesne gomile. Način pokapanja, nadgrobni stećci, okomito usađeni kameni bi/jezi i prilozi iz grobova datiraju ukope u 14.-15. stoljeće, odnosno u razdoblje osmanske vladavine. Istoj cjelini pripada zemljište Zgon, na zapadnoj strani lokaliteta, gdje je istraženo 17 grobova iz razdoblja osmanske vladavine ili nedugo nakon oslobođenja Imotske krajine od Turaka. S južne strane današnjega mjesnog groblja i crkve sv. lakova u Cisti Velikoj istraženo je dvanaest novovjekovnih grobova. Lokalitet se nalazi blizu prapovijesne gradine i antičke ceste. Nalazi iz iste arheološke zone, ostataka gospodarsko-stambenih zgrada na Aptovcu i Vinogradinama, te ranokršćanskoga iranosrednjovjekovnoga sakralno-sepulkralnog sklopa na obližnjim Crkvinama, podupiru ranije pretpostavljenu ubikaciju antičkog naselja Trono na području današnje Ciste Velike.
关键词：Cista; Crljivica; sv. lakov; gomila; grob; stećak; bunar; rimska cesta
