摘要：eradu su prikazani rezultati dviju multivarijantnih statističkih analiza; analize temeljnih sastojnica i analize razlučnimfunkcijama, koje su provedene na kraniometrijskim podacima s 39 srednjovjekovna, srednjoeuropska lokaliteta medu koje je uključeno i osam lokaliteta iz Hrvatske i dva iz Bosne i Hercegovine. Rezultati obiju analiza pokazaju kako se na temelju bioloških udaljenosti, analizirani lokaliteti mogu razdvojiti u četiri velike skupine biološki srodnih populacija: avaroslavenske madarske i jugoslavenske populacije istočno od Dunava, avaroslavenske madarske populacije zapadno od Dunava) slavenske populacije iz Austrije, Češke i Slovenije) i populacije iz Poljske. Razlike u krani/alnoj morfologiji izmedu spomenutih skupina toliko su naglašene da izračunate razlučne funkcije mogu) isključivo na temelju vrijednosti za osam kranijaIne varijable, razdvojiti analizirane lokalitete s točnošću od 96.5%. Analiza položaja hrvatskih i bosansko hercegovačkih lokaliteta u kontekstu ove multivarijantne statističke strukture dala je slijedeće rezulate. dalmatinsko hrvatski lokaliteti; Nin) Danilo) Bribir i Mravinci biološki su najbliži poljskim populacijama. Avara slavenski lokaliteti Privlaka i Stari Jankovci ulaze u skupinu avaroslavenskih lokaliteta zapadno od Dunava, dok kasniji kontinentalni hrvatski lokaliteti Bijelo Brdo i Vukovar ulaze u skupinu slavenskih lokaliteta iz Austrije, Češke i Slovenije. Bosansko hercegovački lokaliteti Gomjenica i Bugojno pokazuju, zajedno s dalmatinsko hrvatskim lokalitetima, najviše sličnosti s poljskim lokalitetima.
