期刊名称：Collected Papers of the Law Faculty of the University of Rijeka
印刷版ISSN：1330-349X
电子版ISSN：1846-8314
出版年度：2006
卷号：27
期号：2
页码：871-888
出版社：Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
摘要：Temeljno pitanje višenacionalnog odnosa istočnohrvatskog te južnodunavskog prostora, bijaše kroz stoljeća pitanje prirodnog i historijskog prava konstituiranja državnih organizacija naroda. Od svih naroda južnopodunavskog prostora, Mađari, Hrvati i Srbi, uvjerljivije su ideološki i nacionalno postavljali pitanja historijskog i prirodnog prava na isti prostor tijekom stoljeća. Hrvatska nacionalna nastojanja bazirala su se na historijskom i prirodnom pravu na slavonski i dio južnopodunavskog prostora, a na temelju svoje brojnosti i kontinuiranog postojanja hrvatske državnosti na istom prostoru. Mađarska nacionalna nastojanja bijahu u učvršćivanju zajednice pridruženih zemalja krune svetog Stjepana, preko željeznice i mađarskih škola, a u ostvarenju mađarske državne misli (Magyar Állam eszme). Srpska nacionalna nastojanja bila su u stvaranju velike države u kojem bi svi Srbi živjeli zajedno, ali koja su izazvala otpor ostalih naroda, naročito u Slavoniji i južnom Podunavlju, gdje su se Srbi u ostvarenju iste ideje pozivali na dvije povijesne činjenice. Prvo, da je velika srpska srednjovjekovna država imala izlaz na tri mora, i drugo, postojanje srpske pravoslavne patrijaršije, koja se prostirala u krajevima koje su bili zauzeli Osmanlije, a to je značilo između ostalih pripojiti južno Podunavlje i Slavoniju. U vodećim ideologijama na južno Podunavlje, uvijek se iznova postavljalo pitanje pozivanja na životni prostor, tj. trenutno većinsko stanovništvo i pozivanje na nekadašnje historijske granice država i naroda.
