摘要：Rad pokazuje da hrvatski autori koji se bave pravnom interpretacijom vrlo malo mjesta posvećuju problematici "lakih" i "teških slučajeva". Najprije se prikazuju osnovna stajališta H. L. A. Harta, autora razlike između "lakih" i "teških slučajeva", te Ronalda Dworkina, koji je, polazeći od "teških slučajeva", razvio vrlo osebujnu teoriju sudskog odlučivanja. Prikazana su i gledišta drugih inozemnih autora koji se, manje ili više sistematski, bave "lakim" i "teškim slučajevima". Autorica iznosi i neke teorijske dileme vezane uz "lake" i "teške slučajeve", a zatim i nekoliko pitanja koja proizlaze iz analize pet konkretnih slučajeva hrvatskih sudova. Slučajevi se grupiraju u tri deduktivne forme - model silogizma (jednostavnog podvođenja), model silogizma s interpretiranom višom premisom i model sofisticiranog podvođenja. Nakon analize slučajeva autorica predlaže novu definiciju "teških slučajeva".
