摘要：Načelo slobode uređivanja obveznih odnosa predviđeno je Zakonom o obveznim odnosima Republike Hrvatske kao i u drugim kodifikacijama obligacionog prava u komparativnom sistemu. Ovo načelo se ograničava prisilnim propisima kao i moralnim imperativima određenog društva. Ta ograničenja često se izražavaju ustanovom javnog poretka i dobrih običaja. Pojam javnog poretka je u pravnoj doktrini naročito francuskog jezičkog područja izazvao živu naučnu debatu, počev od stanovišta da ustanovu javnog poretka nije potrebno imenovati s obzirom na neodređenost pojma, pa preko različitih shvatanja sve do pokušaja da se pruži teorijska definicija javnog poretka i dobrih običaja kao granica slobode uređivanja obveznih odnosa. U tom smislu se u ovom radu čini pokušaj da se preciznije odrede atributi ove ustanove. Pri tome treba naglasiti da Zakon o obveznim odnosima Republike Hrvatske ne upotrebljava izraz "javni poredak", već slobodu uređivanja obveznih odnosa ograničava Ustavom Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralom društva. Bez obzira na ovakvu formulaciju, čini se da naučna debata o ograničenju slobode uređivanja obveznih odnosa putem ustanove javnog poretka, može biti od značaja za praktičnu primenu pomenutog načela.
关键词：obvezni odnosi; sloboda uređivanja; prisilni propisi; moral društva; javni poredak
