首页    期刊浏览 2024年09月20日 星期五
登录注册

文章基本信息

  • 标题:Financiranje deficita tekućeg računa u novim članicama EU i Hrvatskoj
  • 本地全文:下载
  • 作者:Jovančević, Radmila
  • 期刊名称:Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, Časopis za ekonomsku teoriju praksu
  • 印刷版ISSN:1331-8004
  • 出版年度:2008
  • 卷号:26
  • 期号:1
  • 页码:69-91
  • 出版社:University of Rijeka Faculty of Economics
  • 摘要:Rezultati istraživanja potvrđuju hipotezu da su nove članice EU s elativno nižomrazinom BDP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU ostvarivale brži ekonomski rast. Takve tendencije i sveukupna konvergencija u novim članicama bila je u velikoj mjeri potpomognuta značajnim priljevom inozemnog kapitala. Zemlje koje su imale veći priljev direktnih inozemnih investicija ujedno su bile zemlje koje su ostvarile najveće stope rasta BDP-a, koji je bio potican privatnom potrošnjom i investicijama (Estonija, Latvija, Litva i Rumunjska). Unatoč visokim stopama rasta bruto domaćeg proizvoda u novim članicama EU, deficit tekuće bilance plaćanja zadržao se na visokoj razini, tako da niti značajni iznosi priljeva inozemnog kapitala nisu bili dostatni za pokriće defi cita u mnogim novim članicama EU. Stoga se pokazalo da je uspješna konvergencija bila popraćena s vanjskom neravnotežom. U mnogim novim članicama stopa rasta defi cita tekućeg računa bila je viša od stope rasta bruto domaćeg proizvoda. Stope rasta BDP-a tih tranzicijskih zemalja ne mogu se objasniti samo volumenom priljeva inozemnog kapitala, već su one u značajnoj mjeri pod utjecajem učinka veće produktivnosti rada, nižeg učinka zaposlenosti, izdataka za istraživanje i razvoj kao i razvoja poduzetništva. Rastući priljev kapitala rezultirao je u povećanom vanjskom zaduženju u mnogim novim članicama. Zaduženje je u nekim novim članicama već dostiglo kritičnu točku, prešavši 80% (npr. u Estoniji, Mađarskoj, Latviji i Hrvatskoj) što se smatra gornjom granicom zaduženosti, dok se Slovenija i Bugarska ubrzano približavaju toj granici. Iz navedenog slijedi zaključak da će se budući rast BDP-a većine zemalja morati oslanjati više na domaću štednju, tako da će nacionalna investicijska politika imati značajni utjecaj na rast BDP-a, bez obzira na raspoložive fondove Europske unije.
  • 关键词:Konvergencija; tranzicija; rast produktivnosti; investicijske politike; vanjski rizik; vanjski dug
国家哲学社会科学文献中心版权所有