摘要：Časopis Sociologija sela izlazi neprekidno četrdeset godina. Povod je to da se propita i posvjedoči njegova uloga u reflektiranju temeljnih društvenih promjena u hrvatskom selu i poljoprivredi i u razvitku ruralne sociologije. Tome ima pridonijeti ovaj obljetnički broj, kojega nakon ovog uvodnika čine: 17 istraživačkih radova objavljenih u Sociologiji sela s najvećim odjekom u znanstvenoj zajednici iz pera autora koji su stvarali časopis ili sustavno u njem surađivali, preglednoga rada o prinosu časopisa bibliografskim istraživanjima, te bibliografije svih priloga (1.551) objavljenih u 158 brojeva Sociologije sela kao ponajbolji dokaz čemu je ona posvećivala pozornost, tko je u njoj surađivao i u čemu je njezin doprinos. U ovom preglednom članku tri urednika, dvoje nekadašnjih a treći sadašnji, polazeći od činjenice da je svaki časopis osnovna slika, kristalizacija dostignuća jedne discipline, sažeto prikazuju temeljne promjene i faze u razvitku koje su hrvatsko selo i privatna poljoprivreda prošli u protekla četiri desetljeća te ključne tendencije u razvitku ruralne sociologije i ulogu časopisa u njima, a što se može rekonstruirati kroz tekstove objavljene u Sociologiji sela. Prvo, selo je u to vrijeme doživjelo i preživjelo raspad agrarnog društva (pedesete i šezdesete godine), zatim uspostavilo jednu novu ravnotežu u sve mnogostrukijim i jačim odnosima s gradom (sedamdesete i osamdesete), da bi se (krajem osamdesetih i početkom devedesetih) konačno pojavila jedna nova dinamika u hrvatskom selu - javljaju se moderna obiteljska poljoprivredna gospodarstva, prodiru novi oblici poduzetništva i noviji načini korištenja ruralnog prostora, te da bi (krajem 20. stoljeća) bilo izloženo ratu, koji je posebice bio nemilosrdan prema selu i seoskom pučanstvu, i tegobama tranzicije, što bitno otežava obnovu. Drugo, Sociologija sela je imala presudnu ulogu u konstituiranju i razvoju ruralne sociologije u Hrvatskoj i drugim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije.
