摘要：U prvom dijelu rada, autor iznosi neke opće razloge starenja seoskog, osobito poljoprivrednog stanovništva u Jugoslaviji. Na primjer, u Slavoniji, istočnoj Srbiji i u nekim etničkim zajednicama u drugim regijama odavno vlada tzv. bijela kuga. U Sloveniji i Hrvatskoj, posebno u Istri, Dalmaciji i Lici duga je tradicija iseljavanja u druge zemlje, dok je na Kosovu i u planinskim dijelovima Makedonije, te Bosne i Hercegovine tradicionalno ukorijenjena sezonska »pečalba« (privremeno zapošljavanje daleko od kuće). Međutim, starenje poljoprivrednog stanovništva odlučnije su izazvale posljedice industrijalizacije zemlje. Ono je prvenstveno izazvano trajnijom i masovnom prostornom i socioprofesionalnom pokretljivošću mladih generacija iz sela, zatim obveznim osmogodišnjim školovanjem i masovnim obrazovanjem za druga zanimanja, što je ubrzalo prijelaz iz poljoprivrede u druge djelatnosti. U drugom dijelu, autor je temeljem posebnih demografskih kriterija starenja stanovništva izdvojio 103 općine sa 4.500 naselja u kojima je proces starenja seoskog pučanstva u punom zamahu. Tako je, primjerice, indeks starenja u mnogim od tih općina viši od 0,5 a u općini Minićevo njegova vrijednost iznosi čak 1,2236. U nekim od ovih naselja već svaka treća ili četvrta osoba ima više od 60 godina, što utječe na ekonomski i kulturni život tih sela. U trećem dijelu autor interpretira dio rezultata preglednog istraživanja (ankete) provedenog u 726 staračkih domaćinstava. Rezultati upućuju na poseban položaj staračkih poljoprivrednih domaćinstava u socijalnoj strukturi seoske sredine. Veoma su zanimljivi rezultati koji se odnose na razloge nastanka staračkih domaćinstava: 1) iz više od 57,0% anketiranih domaćinstava potomci su otišli ili žive odvojeno; 2) 17,9% ih nema potomstvo; 3) u 10,8% domaćinstava svi su potomci umrli ili poginuli u Drugome svjetskom ratu; 4) u 9,6% potomci su maloljetni ili na školovanju; 5) u 4,2% domaćinstava potomci su nesposobni za rad. Ovi su nalazi potvrdili autorovu pretpostavku o brojnim razlozima nastanka staračkih poljoprivrednih domaćinstava, ali da su za proces starenja seoskog a naročito poljoprivrednog stanovništva odlučujući faktori socio-profesionalna i prostorna pokretljivost ljudi.
