摘要：Istraživani su odnosi između načina proizvodnje i obrade mlijeka i nalaza E. coli, koja je ovdje korištena kao indikator-mikroorganizam higijene mlijeka. Dokazano je da je nalaz E. coli u 0,001 ml (Pravilnik o uslovima u pogledu mikrobiološke ispravnosti kojima moraju odgovarati životne namirnice u prometu, SI. list SFRJ, br. 45/83), pri ručnoj muzi bio pozitivan u 6,81% uzoraka, dok je pri strojnoj iznosio 88,6%. Ovakvi podaci pokazuju da se mašine za mužu nepravilno održavaju, što omogućava implantaciju E. coli i kontaminaciju mlijeka tim mikroorganizmom. Pri čuvanju mlijeka u kantama znatno manje je uzoraka u kojima je dokazana E. coli (19,81%) nego u bazenima gdje je taj postotak prosječno iznosio 43,36%, a dostizao i 94,42% od ukupno pregledanih uzoraka mlijeka. Međutim, pošto je u nekim regijama postotak kontaminiranih uzoraka bio znatno manji (11,36%) proizlazi da savjesnost ljudi pri obradi mlijeka bitno utiče na nalaz E. coli. Istraživanjima mlijeka na rampi mljekara dokazano je da 61,28% uzoraka sadrže E. coli. Porast kontaminacije mlijeka E. coli od staje do mljekare pokazuje da se negativni utjecaji na mlijeko superponiraju i da su oni uglavnom posljedica nesavjesnog rada. Nizak postotak kontaminiranih uzoraka (34,53%) utvrđen je u vremenskom periodu kada je pojačan stručni rad s proizvođačima mlijeka. Uspoređivanjem nalaza E. coli u mlijeku u različitim sezonama godine i u različitim geografskim područjima (brdsko-planinsko i ravničarsko) nije dokazano da ti činioci bitnije utječu na nalaz E. coli i higijensku ispravnost mlijeka. Istraživanjem termorezistencije E. coli dokazano je da oko 7,0% sojeva preživi pasterizaciju, iz čega proizlazi da nalaz u pasteriziranom mlijeku može da zavisi od nivoa kontaminacije sirovog mlijeka.
