摘要：Autor se u ovom radu bavi upravljanjem razvojem hrvatskih otoka. Taj je predmet vrlo važan, jer Hrvatska sa 1.246 otoka, otočića , grebena i hridi ima drugi arhipelag u Mediteranu po veličini. Međutim, danas je naseljeno tek 40-ak otoka na kojima živi ne više od 110.000 otočana . Stanovništvo hrvatskih otoka bilo je najveće 1921. godine nakon koje su slijedila desetljeća njegovog sporijeg ili bržeg smanjivanja. Od 1981. godine do kraja 20. stoljeća broj hrvatskih otočana naglo se smanjuje. S druge strane, otočna je ekonomija utemeljena na prirodnim uvjetima i u usporedbi s gospodarstvom na kopnu općenito jednostavnija i sigurno primitivnija. Do danas na otocima nisu razvijena ili su napuštena cijela područja gospodarskih aktivnosti. Autor ističe činjenicu kako je Austro-Ugarska imperija prva upravljala razvitkom hrvatskih otoka. Nakon njezinog raspada slijedilo je dugo razdoblje ozbiljnih propusta. Prvo, upravljanje razvojem otoka bilo je bitno reducirano u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Drugo, nakon 50 socijalističkih godina kao posljedica ne primjerenog sustava upravljanja na vidjelo je izašla slika brojnih manjih otoka bez gospodarstva i nekoliko većih otoka za koje se, zaključujući temeljem standarda po kojima se prosuđuje gospodarski napredak na kopnu, činilo da napreduju. Otoci i njihov razvoj propituju se od 1995. godine. Novoosnovano Ministarstvo razvitka i obnove Republike Hrvatske prepoznalo je problem otoka i formirala interdisciplinarni tim koji je 1997. izradio program razvitka otoka. Hrvatski sabor je taj program usvojio kao prvi dokument države Hrvatske koji se posebno odnosi na određenu regiju. Nacionalni program razvitka otoka sagledava komparativne prednosti, utvrđuje razvojna ograničenja i ustanovljuje da su otoci na razvojnom raskršću s kojeg je jedini pravi put održivi razvoj. Ciljevi, principi i mjere ovog Programa favoriziraju održivi razvoj i upravljanje razvojem otoka »Od dna« (polazeći od lokalne otočne jedinice - zajednice). Drugu bitnu sastavnicu upravljanja otocima Republike Hrvatske ć ini Zakon o otocima, koji je kao lex specialis izrađen i donijet u travnju 1999. Najvažnije razvojne mjere i zadaci propisani Zakonom jesu donošenje i primjena 22 programa održivog razvitka otoka i 19 državnih infrastrukturnih i superstrukturnih programa. Tako je osam godina nakon donošenja prvog Ustava suverene Republike Hrvatske konačno izgrađen učinkovit institucionalni okvir upravljanja razvojem otoka.
关键词：hrvatski otoci; upravljanje razvojem; Nacionalni program razvitka otoka
