首页    期刊浏览 2024年11月29日 星期五
登录注册

文章基本信息

  • 标题:O demografskoj problematici hrvatskih otoka na Jadranu
  • 本地全文:下载
  • 作者:Friganović, Mladen Ante
  • 期刊名称:Sociology and Space
  • 印刷版ISSN:1846-5526
  • 出版年度:2002
  • 卷号:39
  • 期号:1/4 (151/154)
  • 页码:37-60
  • 出版社:Institute for social research in Zagreb
  • 摘要:Autor je cjelovito obradio demografsku problematiku hrvatskih otoka na Jadranu, i to s osobitim znanstvenim rafinmanom i ljudskim senzibilitetom: jedini je istaknuti živući hrvatski demograf koji je bio na svakom nastanjenom hrvatskom otoku. Hrvatski otoci na Jadranu emigracijski su prostor još od kraja 19. stoljeća pa sve do danas. Emigracija je najjače zahvatila male otoke. Dok je od 1850. do 1990. godine stanovništvo svijeta poraslo četiri i pol puta, Europe više nego dvostruko, Hrvatske dvostruko, stanovništvo hrvatskih otoka smanjeno je oko deset posto. Od 1880. do 1990. godine stanovništvo otoka smanjeno je 30 posto (s velikim razlikama između velikih i malih otoka). Te su razlike još veće u novijem razdoblju (1961.-1991.) i nastavljaju se do danas, s negativnim ukupnim i prirodnim kretanjem stanovništva te s negativnom migracijskom bilancom. Od svih 44 naseljenih o toka u razdoblju 1961.-1991. četiri petine su bili egzodusni (gubili su dio stanovništva), a čak tri četvrtine bilo je onih kojima je stanovništvo izumiralo (ukupno se stanovništvo otoka smanjuje, više ljudi umire nego što se rada i više je iseljenih nego useljenih osoba). Zbog toga je stanovništvo otoka vrlo staro (omjer mladih i starih je 1:1). Takvim omjerom mladih (u dobi do 19. godina) i starih (u dobi 60 i više godina) nije moguća regeneracija stanovništva „in situ“ bez demografskih i ekonomskih „injekcija“ izvana. Refleks toga dugotrajnoga demografskog procesa vidi se u zapuštenim agrarnim pejzažima i polupraznim naseljima glavnine otoka. Autor je iznio rezultate diferencijalne analize s obzirom na veličinu otoka, lokaciju i vrstu naselja itd. Primjerice, sela i gradovi pokazuju svu silinu polarizacije: kretanje stanovništva sela sve je dramatičnije nepovoljno zbog sve manjeg broja rođenih, a sve većeg broja umrlih dok gradovi uspijevaju održati višak rođenih nad umrlima kroz cijelo razdoblje 1962.-1991. godine. Temeljno je pitanje danas koliko će Nacionalni program razvitka otoka Republike Hrvatske moći preokrenuti takav trend?
  • 关键词:hrvatski otoci na Jadranu; demografsko kretanje; demografska struktura; migracijska bilanca
国家哲学社会科学文献中心版权所有