摘要：Kvalitativnom metodom, opservacijom sa sudjelovanjem te interviewom, koju je primjenjivao obnašajući svoju profesionalnu ulogu znanstvenika-planera i kao turist - u obje uloge zaljubljenik i poklonik ljepota nedirnutog i s mjerom oplemenjenog prirodnog pejsaža, autor u deset »S li ka« prikazuje svu raznolikost prirodno-geografskih i socio-kulturnih značajki hrvatskih otoka. Pri tome pozornost usmjerava na transformacije uzrokovane razvojem turizma, ponajprije masovnog, na otocima, i to na promjene u prostoru , ali jednako tako i u sustavu vrijednosti i stilu života o točan a . Znanstveno-stručni okvir, odnosno interpretacijski ključ , ovoga rada određen je dvijema disciplinama: prostornim planiranjem i turizmom. Autor je u deset >>Slika« prezentirao hrvatski otočni prostor od otoka Krka, na sjeveru, do otoka Mljeta, na jugu, kojima je obuhvatio 12 otoka i 22 turistička lokaliteta. Vremenski obuhvat ovih »Slika opservacija, kao primjerice južna strana otoka Hvara (šest turističkih sezona) koja studiji daje obilježje longitudinalnosti. Prostorni razmještaj i vremenska distribucija opservacija prikazani su u dva paralelna grafička priloga. Svaka „slika“ sadrži opis opservacije i komentar s valorizacijom, koji potvrđuju uvodnu tezu o tome da hrvatski otočni prostor ne č ini idealnu homogenu regiju, nego da svakom pojedinom otoku , čak i dijelovima pojedinih velikih otoka, valja pristupati oprezno i uvijek ih valorizirati zasebno. Prikupljeni podaci govore i znatno više od navedene konstatacije, te će zasigurno i u budućnosti moći poslužiti za daljnja istraživanja. Vrijednosti ovoga rada pridonosi i način na koji je autor riješio konflikt svojih uloga kao planera turizma i kao korisnika tih usluga - turiste.
关键词：hrvatski otoci; prostorno planiranje; turizam na otocima
